Podsjeća da regionalni i globalni akteri često koriste bliskoistočne sukobe za vlastite ciljeve
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) na eskalaciju na Bliskom istoku gleda kroz prizmu globalne sigurnosti, geopolitičkog prelijevanja, utjecaja na ekonomiju, prvenstveno na energetsku stabilnost, i refleksije na regiju Zapadnog Balkana, kaže direktor ovog instituta, prof. dr. Zijad Bećirović, povodom najnovije bliskoistočne eskalacije.
Prema njegovim riječima, Bliski istok je detonator globalne nestabilnosti. Svaki oružani sukob na Bliskom istoku, naročito između velikih regionalnih aktera poput Izraela i Irana, ima potencijal da preraste u širi konflikt. Tu je i naglasak na ulogu velikih sila (SAD, Rusija, Kina), kao i na specifičnu dinamiku unutar arapskog svijeta.
Američki napadi na Iran pojačali su sve otvoreniju debatu u Teheranu o budućnosti zemlje i o tome treba li vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ostati na vlasti. Počeo se kovati plan za vođenje Irana bez Hamneija – bilo u slučaju smrti 86-godišnjeg vođe ili njegovog uklanjanja – kaže Bećirović.
Podsjeća da regionalni i globalni akteri često koriste bliskoistočne sukobe za vlastite ciljeve, uključujući odvraćanje pažnje s unutrašnjih kriza ili mobilizaciju podrške putem polarizacije.
Bećirović: Svaka kriza na Bliskom istoku može imati odjek na Zapadnom Balkanu
Pri tome je važno upozoriti na rastući utjecaj informacione manipulacije i lažnih narativa u kontekstu izraelsko-iranskih odnosa, što može imati refleksije i na druge regione, uključujući i Balkan. Svaka kriza na Bliskom istoku može imati neposredan odjek u multietničkim i multikonfesionalnim sredinama poput država Zapadnog Balkana, kroz polarizaciju mišljenja, mobilizaciju radikalnih grupa ili retoriku podjela. Pojedini regionalni akteri poput političara, parapolitičkih struktura i paravojnih formacija mogu iskoristiti bliskoistočnu krizu za vlastite interese, bilo kroz skretanje pažnje s domaćih problema, etiketiranje političkih aktera i/ili kroz jačanje nacionalističke retorike i pozicije – ukazuje na moguće implikacije ovog sukoba u našoj regiji i dodaje:
Diplomatsko rješenje, poput nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, dugoročno je više doprinijelo odvraćanju iranskog nuklearnog programa nego vojni napadi. Iran tvrdi da razvija nuklearnu tehnologiju samo u mirnodopske svrhe, dok Izrael, za koji se vjeruje da posjeduje nuklearno oružje, nije potpisnik NPT-a.
Američki napadi na iranska nuklearna postrojenja mogli bi dati Iranu razlog da se povuče iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i omogućiti mu da ubrza svoj nuklearni program bez nadzora inspektora:
Kako veli, Zapadni Balkan, iako nije u geografskom epicentru sukoba, nalazi se u informacijsko-strateškoj zoni utjecaja velikih sila, a eskalacija na Bliskom istoku povećava rizik od političke i sigurnosne instrumentalizacije sukoba u regiji.
Bećirović: Svaka kriza na Bliskom istoku može imati odjek na Zapadnom Balkanu
Zbog toga je potrebno raditi na jačanju otpornosti demokratskih institucija, borbi protiv dezinformacija te aktivnijem angažmanu EU i NATO-a u regiji u cilju prevencije prelijevanja konflikta i zloupotrebe bliskoistočne krize. Napad na Iran je snažna poruka svima u svijetu, a posebno za Zapadni Balkan, onima koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost SAD-a – da se Amerikanci mogu preko noći pojaviti. Osobe koje se nalaze na američkoj OFAC listi, popularno nazvanoj ‘crna lista’, detektirane su kao oni koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost SAD-a i najbolje je da se suzdrže od javnog komentiranja. Tu spadaju i osobe koje krše međunarodne sporazume (sporazum iz Camp Davida, Daytonski sporazum, Ohridski sporazum, Prespanski sporazum itd.) iza kojih stoje SAD – rekao je Bećirović.
Pored kovanja plana Irana bez Hamneija, izraelski novinar Eyal Berkowitz smatra da je obračun s Hamasom četvrtfinale, napad na Iran polufinale, a da “Izrael tek očekuje finale s Turskom”.
Povećana emocionalna identifikacija s akterima Bliskog istoka može rezultirati prijemčivošću za ekstremne narative, potencijalnim sigurnosnim incidentima, jačanjem utjecaja stranih aktera u medijima, nevladinom sektoru i vjerskim zajednicama – zaključio je Bećirović za Radiosarajevo.ba.