-BiH kakvu Vi podržavate postoji samo u fikciji – kod Orwela, u udžbenicima diktatura ili u glavama pojedinih diplomata koji su se ovdje masno obogatili, poručio je Dodik.
Šef misije OSCE-a Brian Aggeler ponovno je bio na meti lidera SNSD-a i predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, koji je na društvenim mrežama usporedio političko uređenje SAD-a i Bosne i Hercegovine.
-Gospodine Aggeler, da ste Dejtonski sporazum u praksi poštovali bar upola koliko su Vam puna usta tog papira – Bosna i Hercegovina danas ne bi bila ovako disfunkcionalna. Govorite o vladavini prava, poštovanju ustava i institucija u zemlji u kojoj su pravo i ustav oteti i zarobljeni, a institucije urušene. Sve to je uradio stranac koga ste Vi podržavali.
Vjerujem da to što ste Vi radili nije stav zemalja članica OEBS-a, već samo Vaše lično mišljenje. Zanimljivo je da kao građanin SAD govorite o “složenosti BiH”, a zaboravljate da su i Sjedinjene Američke Države federacija s jasnim ovlašćenjima saveznih država.
Da li biste u Washingtonu trpjeli da strani činovnik ukida vlastima Teksasa ili Kalifornije pravo glasa, pravo na zakon, pravo na imovinu, pravo na mišljenje? BiH kakvu Vi podržavate postoji samo u fikciji – kod Orwela, u udžbenicima diktatura ili u glavama pojedinih diplomata koji su se ovdje masno obogatili.
Ne postoji ni u Dejtonu, ni u Ustavu, ni u demokratiji. I zaista je nevjerovatno da šef Misije OEBS bilo gdje u svijetu ćuti dok nelegitimni stranac donosi zakone i pokušava da smjenjuje izabrane zvaničnike. Šta biste Vi rekli da neko to pokuša u Montani? Zato, gospodine Ageler, BiH ne treba još jednog podstrekača nemira obučenog u diplomatiju, već treba poštovanje, ravnopravnost i dijalog. Sve ono što Vi očigledno ne razumijete ili namjerno ignorišete. Srećan put – gdje god da se zaputite, samo nemojte ponijeti BiH kao suvenir.
Njeni narodi nisu vaša kolonija. A, duh BiH o kome govorite odavno ne postoji, ali postoji nečija volja da ovo bude zemlja duhova. Kao hrišćanin, ne vjerujem u duhove, ja vjerujem u Boga, poručio je Milorad Dodik.
Kao dokaz da Milorad Dodik ponovno uspoređuje neusporedivo, „Slobodna Bosna“ donosi kratku usporedbu federalnog uređenja Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine s važnim napomenama da su razlike vrlo značajne i proizlaze iz različitih povijesnih, političkih i društvenih okolnosti.
Evo ključnih sličnosti i razlika:
Sličnosti:
-
Federalna struktura:
SAD je savezna država sastavljena od 50 saveznih država, koje imaju određeni stupanj autonomije.
BiH je formalno federacija – sastoji se od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko distrikta kao posebne administrativne jedinice.
Vlast na više nivoa:
U obje zemlje postoji podjela vlasti između centralne (državne) vlasti i vlasti nižih nivoa (države/entiteti).
Ustavna uređenja:
I SAD i BiH imaju ustav kao temeljni pravni akt koji definira odnose između nivoa vlasti.
Ključne razlike:
Nastanak federacije:
SAD je nastao kao dobrovoljna unija neovisnih država nakon rata za neovisnost, koje su se složile oko centralne vlasti.
BiH je postala federacija kao rezultat međunarodnog mirovnog sporazuma (Dayton 1995.) nakon rata, gdje je federacija sredstvo kompromisa među zaraćenim stranama.
Priroda federalizma:
SAD ima klasični federalizam, gdje države imaju vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, ali su ujedinjene oko zajedničkih interesa poput odbrane, vanjske politike i ekonomije.
BiH ima asimetrični i etnički podijeljen federalizam. Entiteti (i kantoni unutar Federacije BiH) imaju vrlo složene, često preklapajuće nadležnosti, a struktura je u velikoj mjeri određena etničkom zastupljenošću.
Efikasnost upravljanja:
SAD ima funkcionalan sistem s relativno jasnom podjelom odgovornosti.
BiH često ima problem s neučinkovitom administracijom zbog visokog stupnja decentralizacije i etničke blokade u donošenju odluka.
Politički sistem:
SAD je predsjednička republika sa stabilnim dvostranačkim sistemom.
BiH ima kolektivno predsjedništvo (tri člana, svaki iz jednog konstitutivnog naroda), a politički sistem je duboko podijeljen duž etničkih linija.
Nadležnosti centralne vlasti:
SAD ima jaku centralnu vlast s jasnim ovlastima.
BiH ima vrlo ograničenu državnu vlast, a mnoge ključne nadležnosti ostaju na entitetskom ili čak kantonalnom nivou.
Zaključak:
Iako na prvi pogled oba sustava spadaju u federalne, federalizam SAD-a i BiH bitno se razlikuju po uzrocima nastanka, strukturi i funkcionalnosti. SAD je primjer funkcionalne federacije nastale konsenzusom, dok je BiH primjer postkonfliktnog kompromisa s elementima etničkog federalizma, koji često otežava učinkovito upravljanje i integraciju.
Dakle, Milorad Dodik uspoređuje neusporedivo i još jednom posrće u pokušaju političkog populizma!
data-nosnippet>