Najava potpisivanja novog američkog zakona koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan ponovo je skrenula pažnju Washingtona na stanje u BiH, ali i na ulogu političkih aktera koji, kako je ocijenjeno, ugrožavaju stabilnost regije.
Tokom saslušanja u Helsinškoj komisiji za sigurnost i saradnju u Evropi, nezavisnom tijelu Američkog kongresa, raspravljano je o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tom prilikom je istaknuto da domaći politički lideri ni nakon tri decenije nisu uspjeli ponuditi funkcionalnu i održivu alternativu ustavnom okviru sadržanom u Dejtonu.
BiH između Daytona i evropskog puta
Učesnici saslušanja ocijenili su da Bosna i Hercegovina, bez ozbiljne ustavne reforme, ostaje zarobljena u etničkom modelu koji proizvodi institucionalnu blokadu i političku disfunkciju. Dodatni problem predstavljaju, kako je naglašeno, secesionističke aktivnosti iz entiteta Republika Srpska, uz sve izraženiji ruski politički i sigurnosni utjecaj, koji direktno podrivaju suverenitet i teritorijalni integritet države.
U tom kontekstu upozoreno je da BiH mora ubrzati napredak ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu, jer u suprotnom riskira da postane plijen destabilizirajućih geopolitičkih interesa.
Novi zakon i američka poruka regiji
Predsjedavajući Helsinške komisije, američki senator Roger Wicker, podsjetio je da je Senat nedavno usvojio Zakon o nacionalnoj odbrani za fiskalnu 2026. godinu. U tom zakonskom paketu nalazi se i akt koji je ranije predložen zajedno s kongresmenkom Jeanne Shaheen – Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
“Njega će predsjednik nesumnjivo potpisati u Ovalnom kabinetu. Ovaj zakon postavlja viziju američkog liderstva u regiji (Zapadnog Balkana op.a.) i to je vizija koja daje prioritet ekonomskom rastu, demokratskoj otpornosti i kolektivnoj sigurnosti, a istovremeno iskorijenjuje korumpirajući i destabilizirajući utjecaj Rusije. Također daje prioritet osnaživanju naših evropskih saveznika da preuzmu vodeće uloge u regiji. Ključni korak je i nadamo se da ćemo imati održive reforme u Bosni i Hercegovini”, rekao je Wicker.
Dodik kao faktor destabilizacije
Govoreći direktno o stanju u BiH, Wicker je naveo da su politička paraliza, raširena korupcija i sistem političke patronaže tokom proteklih 30 godina stvorili osjećaj da je Dejton postao prepreka, a ne rješenje. Prema njegovim riječima, etnonacionalistički lideri svjesno održavaju podjele kako bi očuvali vlastite pozicije.
“Ali svaki dan kada lideri Bosne i Hercegovine odbijaju put ka EU i NATO-u, zlonamjerni akteri nastoje da odvuku naciju na drugi, mračniji put. Nacionalisti poput nedavno svrgnutog predsjednika RS Milorada Dodika prijetili su da će razoriti multietničko tkivo zemlje, istovremeno podržavajući strateški cilj Rusije da spriječi euroatlantske integracije regije. Dodik i njegovi saučesnici, uz podršku Beograda i Moskve, godinama vode ka de facto secesiji njihovog entiteta”, rekao je Wicker.
Posebno je naglasio da je Dodik “Putinov preferirani vektor haosa u jugoistočnoj Evropi”, dodajući da ruski utjecaj u BiH nije ograničen samo na političku sferu, već se ogleda i kroz energetsku zavisnost zemlje.
“Bosna i Hercegovina se također bori sa svojim oslanjanjem na Rusiju zbog 100% ovisnosti o prirodnom plinu, između ostalih oblika poluge. Nakon 30 godina, Sjedinjene Američke Države i dalje imaju značajan ulog u nastojanjima Bosne i Hercegovine da ostvari demokratsku, prosperitetnu i zapadnjačku budućnost. I mogu vam reći da članovi Senata Sjedinjenih Američkih Država iz obje stranke tako misle i da o tom pitanju raspravljaju. Ali naša podrška ne može biti neograničena, a vremenski okvir za napredak ne može biti beskonačan”, poručio je Wicker.