Ustavnopravni stručnjak prof. dr. Davor Trlin u intervjuu za portal „Slobodna Bosna“ detaljno je analizirao ključne pravno-ustavne dileme u Bosni i Hercegovini.
Glede istupa državnog ministra Staše Košarca i ranijih izjava Milorada Dodika o kupovini stanova od strane Bošnjaka, prof.
Trlin naglašava da kada nosilac visoke izvršne vlasti građane druge etničke pripadnosti javno kvalifikuje kao prijetnju po demografski i teritorijalni poredak, to prelazi granice slobode izražavanja te ostvaruje ključna obilježja krivičnog djela izazivanja nacionalne mržnje i netrpeljivosti (član 145a KZ BiH).
Do procesuiranje ne dolazi zbog opstrukcija Tužilaštva BiH i zloupotrebe mesne nadležnosti, jer se predmeti ustupaju entitetskim tužilaštvima i usvaja preusko tumačenje slobode govora.
Pored toga, pojašnjava da za kontinuirane istupe zastara ne teče pojedinačno, već se kroz institut produženog krivičnog djela (član 54. KZ BiH) rok računa tek od preduzimanja posljednje izjave.
Kada je riječ o insistiranju na načelu „legitimnog predstavljanja“, Trlin ukazuje da se od presude „Ljubić“ pravi pravilo koje u njoj ne postoji, jer se zaključci vezani za Dom naroda FBiH ne mogu nekritički preslikavati na sve ostale funkcije.
Politički akteri ovo načelo koriste selektivno – glasno na njemu insistiraju u FBiH, dok u potpunosti ignorišu činjenicu da se potpredsjednik Republike Srpske iz reda Hrvata bira dominantno srpskim glasovima, kao što bez oklijevanja ulaze u kantonalne vlasti zasnovane na prostoj većini.
Takva praksa direktno je u koliziji s presudama Suda u Strazburu (Sejdić-Finci, Zornić) koje zahtijevaju uklanjanje etničkih privilegija u korist građanskog prava glasa.
U vezi s nazivom „županija“, naglašava se jasna razlika između privatnog govora i službenog postupanja. Dok građani i političari u svakodnevnom govoru imaju slobodu izražavanja, organi vlasti ne smiju donositi službene akte s nazivom „županija“, jer je Ustavni sud FBiH u više navrata (uključujući i odluku iz januara 2026. godine) utvrdio da je jedini ustavno ispravan termin kanton.
Unošenje neustavnog termina u službene dokumente predstavlja narušavanje ustavnog poretka i može povući konkretnu pravnu odgovornost, iako pravosuđe rijetko pokreće postupke po članu 239. KZ BiH ako se termin koristi samo u usmenom političkom govoru.