Zlatko Lagumdžija gostovao je u programu Hayat TV gdje je govorio o političkoj situaciji u BiH, otvaranju novog graničnog prijelaza u Bosanska Gradiška, ulozi Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i pitanju državne imovine.
Granični prijelaz i političke blokade
Komentarišući puštanje u funkciju novog graničnog prijelaza u Gradišci, Lagumdžija je rekao da taj slučaj vidi kao dio šireg političkog djelovanja vlasti iz Republike Srpske i zvaničnika iz Hrvatska.
Ocijenio je da Bosna i Hercegovina ne funkcioniše kao uređena država te da političke blokade u Vijeće ministara Bosne i Hercegovine otežavaju provođenje zakonskih i ustavnih procedura.
Mislim da taj primjer govori o ukupnom stanju u našoj državi. Očigledno se radi o organizovanim političkim manipulacijama i očigledno je da se ne ponašamo kao država“, izjavio je Lagumdžija.
Dodao je da bi prije otvaranja prijelaza trebalo riješiti pitanja raspodjele prihoda od PDV-a i finansijskih poravnanja između entiteta.
Istovremeno je kritikovao istupe Srđan Amidžić, navodeći da pojedine izjave dodatno destabilizuju rad državnih institucija.
OHR i mandat Christiana Schmidta
Govoreći o budućnosti OHR-a i mandatu Christian Schmidt, Lagumdžija je rekao da jednu od važnijih Schmidtovih odluka vidi u modernizaciji izbornog sistema i uvođenju novih tehnologija u izborni proces.
Naglasio je da institucija visokog predstavnika ostaje aktivna dok ne budu ispunjeni uslovi iz programa 5+2.
Podsjetio je i da su politički predstavnici iz Republike Srpske, uz podršku Rusija i Srbija, pokušavali osporiti Schmidtov legitimitet pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Prema njegovim riječima, generalni sekretar UN-a António Guterres tada je pojasnio da visoki predstavnik odgovara isključivo Vijeće za implementaciju mira.
Državna imovina kao ključno pitanje
Lagumdžija je pitanje državne imovine označio kao centralni problem trenutne političke krize u Bosni i Hercegovini.
Tvrdi da vlasti Republike Srpske pokušavaju prenijeti državnu imovinu na entitetski nivo mimo državnih institucija.
Podsjetio je i na zajedničku izjavu probosanskih stranaka iz 2023. godine koju su potpisali Denis Bećirović, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić i Elmedin Konaković.
„To je srž cijelog problema koji se sada nalazi pred nama. Postoji zakon koji je upućen u parlamentarnu proceduru i oni koji su ga podržali trebali bi stati iza toga“, poručio je Lagumdžija.