Pitanje odnosa Srbije prema ratnoj prošlosti ponovno je otvoreno u Europskom parlamentu nakon što je posljednji ispraćaj Ratka Mladića održan uz državne počasti i nazočnost visokih srpskih dužnosnika.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu upozorili su da takvi postupci nisu u skladu s europskim vrijednostima te da Srbija, ako želi nastaviti svoj europski put, mora pokazati jasan odnos prema ratnim zločinima i žrtvama.
O toj se temi raspravljalo na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, gdje su hrvatski eurozastupnici, neovisno o pripadnosti različitim političkim grupacijama, istaknuli kako veličanje osoba pravomoćno osuđenih za ratne zločine ne može biti zanemareno u procesu pristupanja Europskoj uniji.
Europska komisija najavila je da će događaje povezane s Mladićevim sprovodom uzeti u obzir prilikom izrade sljedećeg godišnjeg izvješća o Srbiji.
Eurozastupnica Željana Zovko, članica HDZ-a i kluba EPP-a, prethodno je o ovom pitanju kontaktirala povjerenicu Europske komisije za proširenje Martu Kos.
Zovko u Europskom parlamentu djeluje kao zamjenica člana Odbora za međunarodnu trgovinu (INTA), a sudjeluje i u radu izaslanstava koja se bave odnosima Europske unije s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom. U okviru tih aktivnosti uključena je i u parlamentarne odbore EU-a za stabilizaciju i pridruživanje s BiH i Kosovom.
Prema odgovoru Europske komisije koji je dobila, institucije EU-a očekuju od Srbije poštovanje dostojanstva žrtava te jasan odnos prema negiranju genocida i glorifikaciji ratnih zločina. Komisija je također navela da Srbija zasad nije poduzela korake prema integraciji u schengenski prostor.
Pitanje Mladićevog sprovoda izazvalo je snažne reakcije i u regiji. Bosna i Hercegovina reagirala je protjerivanjem dvojice srpskih diplomata iz Sarajeva, dok su hrvatska Vlada i oporba osudile način na koji je sprovod organiziran. U Europskom parlamentu potom je otvorena rasprava o odnosu Srbije prema ratnoj prošlosti i njezinim obvezama na europskom putu.
Zovko je poručila da je potrebno nastaviti inzistirati na konkretnim potezima Beograda, osobito kada je riječ o suočavanju s prošlošću, pravima žrtava i neriješenim pitanjem nestalih osoba.
„Zapanjujuća je slika u kojoj gledamo kako Srbija organizira vojne počasti za čovjeka koji je odgovoran i za Srebrenicu i za Škabrnju“, rekla je Zovko. Dodala je da joj je posebno važno pitanje položaja hrvatske manjine u Srbiji, zbog čega, kako navodi, nastoji djelovati kroz parlamentarne amandmane, izvješća i komunikaciju s Europskom komisijom.
Među temama na kojima, prema vlastitim riječima, godinama inzistira jesu pronalazak nestalih osoba te otvaranje arhiva bivših jugoslavenskih sigurnosnih službi Udbe i KOS-a.
Istodobno, Zovko smatra da hrvatski eurozastupnici trebaju nastaviti komunicirati s Europskom komisijom i tražiti da se pitanja koja se odnose na suočavanje Srbije s ratnom prošlošću uzmu u obzir u procesu europskih integracija.
Govoreći i o najavljenom produbljivanju suradnje između Francuske i Srbije, Zovko je izrazila nezadovoljstvo politikom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ocijenivši da njegov pristup ne uzima dovoljno u obzir pitanja koja su važna Hrvatskoj.
Kaznenu odgovornost ne bi smio izbjeći ni Porfirije
Razgovarali smo u utorak ujutro prije parlamentarne rasprave, a iščekujući sjednicu, Zovko je jasno poručila da Srbija mora kazniti veličanje ratnih zločina. Kako smo kasnije provjerili, članak 387. srpskog kaznenog zakona u stavku pet jasno navodi kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora za svakog tko ‘javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina’.
Zakonodavni okvir u Srbiji već predviđa sankcioniranje veličanja pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca kada takvo postupanje može potaknuti nasilje ili mržnju. Prema Željani Zovko, problem stoga nije u nedostatku zakonskih odredbi, već u njihovoj provedbi.
Zovko je upozorila i na političku dimenziju slučaja, poručivši da se Srbiji više ne smije tolerirati takvo ponašanje. Dodala je da se događaji poput Mladićevog sprovoda mogu koristiti u političke svrhe, ali da će njihovo postupanje ostati zabilježeno bez obzira na to tko bude na vlasti u Srbiji.
Kao zastupnica u Europskom parlamentu, Zovko je zamjenica u Odboru za međunarodnu trgovinu (INTA) te je u izaslanstvima za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, uključujući Parlamentarni odbor EU-a i Bosne i Hercegovine za stabilizaciju i pridruživanje, kao i Parlamentarni odbor EU-a i Kosova za stabilizaciju i pridruživanje.
Upitana kako situacija s Mladićem i reakcija EU-a utječe na odnose tih zemalja s Europom, Zovko ističe da očekuje od Von der Leyen da u svojem govoru o stanju Unije spomene proširenje te se osvrne upravo na BiH i Kosovo.
Naravno, pitanja ratne prošlosti i dalje su relevantna za cijeli zapadni Balkan.
‘Smatram da zapadni Balkan neće moći napredovati ako se ne postigne konsenzus o prošlosti. Niti Srbija niti Crna Gora i ostale zemlje ne mogu očekivati ulazak u EU dok komunikacija ne bude unisona i pomirljiva’, rekla je Zovko.
Kod BiH je kao bitnu stavku spomenula i pitanje Hrvata i njihova preglasavanja, a unatoč porukama hrvatskih zastupnika na raspravi u Strasbourgu da Srbija ne može ući u EU dok se ne suoči sa svojom prošlosti, Zovko kaže da je Hrvatskoj u interesu da se Srbija jednog dana pridruži Uniji.
S druge strane, Zovko upozorava da je Europi teško objasniti kroz što je sve naša zemlja prošla, a prisjetila se i osobnog iskustva u razdoblju u kojem nitko nije bio na strani Hrvatske.
‘Bila sam izbjeglica i studentica u Londonu. Prosvjedovala sam i govorila o onome što se događa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te sam imala sukobe sa svojim kolegama na sveučilištu. Bili su indoktrinirani novinama i propagandom koju je širio Milošević’, rekla je Zovko.
Ocijenila je da je Hrvatska mnogo toga napravila u objašnjavanju situacije europskim partnerima, no s druge strane kaže da Srbija ‘i danas itekako ima osjećaj za javnu diplomaciju i manipuliranje medijima te žele promijeniti sliku kao da su oni bili žrtve’.
Francuska produbljuje suradnju, Zovko nezadovoljna Macronom: ‘Uništio je Republikance’
Jedan od primjera u kojima se čini da poruke iz Hrvatske ne dopiru je i Francuska. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić bio je prošlog tjedna u posjetu francuskom kolegi Emmanuelu Macronu te je dogovoreno produbljenje suradnje između dviju država. Eurozastupnica iz redova EPP-a naglasila je i to da Srbija ima snažnu dijasporu u toj zemlji.
Još nam je u svibnju u Strasbourgu francuski pravnik hrvatskih korijena Marc Gjidara rekao da Francuska baš i nije bila sklona Hrvatskoj. Sa svoje strane, Zovko navodi da se ne može država poistovjećivati sa svojim političarima. Tako je kritizirala bivšeg francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda jer nije želio intervenirati u vojni sukob na Balkanu, ali zato iznimno cijeni njegova nasljednika Jacquesa Chiraca zato što je dolaskom na vlast 1995. godine okrenuo ploču. U ocjeni Macrona nije dvojila kome je sličniji od dvojice francuskih lidera devedesetih godina.
‘Nisam nikad bila ljubiteljica Macrona. On je iz grupe liberala, uništio je Republikance u Francuskoj i nema osjećaj za ono što je ključno i bitno Hrvatskoj, inače se ne bi tako ponašao u ovim ključnim trenucima’, rekla je Zovko, navodeći da je Maron potekao od Mitterrandovih socijalista te je sumnjala u njegove dobre namjere.
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je dobila dodatne mogućnosti za zastupanje vlastitih interesa, a posebno se to vidi kada je riječ o pitanjima jugoistočne Europe. Rasprava o Ratku Mladiću u Europskom parlamentu pokazala je da hrvatski zastupnici mogu zajednički otvoriti teme koje su od nacionalne važnosti.
Željana Zovko smatra da upravo zapadni Balkan treba biti jedno od područja na kojima Hrvatska može snažnije artikulirati svoje interese u europskim institucijama.
Posebno ističe činjenicu da među hrvatskim eurozastupnicima postoji suglasnost oko pitanja poput suočavanja s ratnom prošlošću.
„To je apsolutno nacionalno pitanje. Mi smo najveći stručnjaci za jugoistočnu Europu i upravo zato naš glas na tom području treba biti posebno važan“, poručila je Zovko.
Dodala je kako Hrvatska, iako sudjeluje i u širim europskim politikama, poput indopacifičke strategije, najveće iskustvo i neposredan interes ima upravo u regiji jugoistočne Europe.
data-nosnippet>