Kako se sve ne bi pretvorilo u trakavicu i kako bi pitanje naslijednika Christiana Schmidta bilo riješeno na sjednici Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u Sarajevu 3. i 4. juna, Vašington je izbacio ime svog ‘kapitalca’.
Dr. William Ruger kandidat je Sjedinjenih Američkih Država za visokog predstavnika.
Kako je potvrđeno za portal Politicki.ba, zvanični Vašington obavijestio je članice Vijeća za provođenje mira (PIC) da je ovaj istaknuti zvaničnik američke obavještajne zajednice, osoba koju bi željeli vidjeti na čelu OHR-a.
Obavijest dolazi nakon što su se unutar PIC-a pojavile različite osobe koje bi mogle ili željele naslijediti Christiana Schmidta.
Dr. Ruger je trenutno zamjenik direktora Nacionalne obavještajne službe za integraciju misija (Deputy Director of National Intelligence for Mission Integration) u okviru Ureda direktora nacionalne obavještajne službe SAD-a (ODNI). Na toj poziciji učestvuje u koordinaciji američkih obavještajnih aktivnosti i pripremi predsjedničkih obavještajnih brifinga.
Da bi SAD mogle imati svog kandidata, po prvi put u historiji OHR-a, upozorila je i zamjenica šefa Misije SAD pri Ujedinjenim nacijama Tammy Bruce.
“Nadamo se da ćemo sa svima vama raditi (na izboru novog visokog predstavnika).
Ali imamo svoje kandidate na umu, ako bude trebalo.
Nemamo puno vremena”, rekla je ona tokom svog govora u Vijeću sigurnosti 12. maja ove godine.
Ruger nije prvi izbor SAD.
Antonio Zanardi Landi, italijanski diplomata, ‘fix’ je Vašingtona.
No, evropske države nisu mu baš sklone.
EU i Velika Britanija žele ‘evropskijeg’ kandidata.
Prema Landiju imaju nekoliko ‘rezervi’.
Stoga je prema PIC-u otišla i zvanična francuska nominacija. Kandidata vlasti u Parizu podržava i Berlin. Sklon mu je i London.
Kako se sve ne bi pretvorilo u trakavicu i kako bi pitanje naslijednika Christiana Schmidta bilo riješeno na sjednici Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u Sarajevu 3. i 4. juna, Vašington je izbacio ime svog ‘kapitalca’.
Ruger nije ekspert za za Balkan, a još manje za Bosnu i Hercegovinu.
Njegov fokus je uglavnom bio na američkoj „grand strategy“, širokoj strategiji vanjske politike SAD-a, posebno na pitanjima američkih vojnih intervencija, NATO-a, Afganistana, Rusije i Ukrajine.
Ipak, njegovi stavovi indirektno imaju značaj za zapadni Balkan jer zagovara znatno manju uključenost SAD-a u evropska sigurnosna pitanja. Ruger pripada struji američkih „restrainersa“ – analitičara koji smatraju da bi Vašington trebao smanjiti vojno i političko angažovanje širom svijeta i više se fokusirati na unutrašnje probleme i rivalstvo s Kinom, stoji u tekstu Politicki.ba.
Kada je riječ o Evropi, Ruger smatra da evropske države trebaju preuzeti mnogo veću odgovornost za vlastitu sigurnost, umjesto oslanjanja na SAD i NATO. Kritičan je prema dugogodišnjoj američkoj politici „primata“, odnosno ideji da SAD moraju aktivno oblikovati političke odnose širom svijeta i intervenirati u sukobima.
Po pitanju Rusije i rata u Ukrajini, Ruger nije otvoreno proruski orijentisan, ali njegovi stavovi često odstupaju od dominantnog zapadnog narativa. Više puta je tvrdio da rat u Ukrajini nije vitalni nacionalni interes SAD-a i da Vašington ne bi trebao biti duboko uključen u sukob.
Također je upozoravao da je širenje NATO-a prema istoku, posebno prema Ukrajini i Gruziji, doprinijelo stvaranju sigurnosne krize s Rusijom. Ruger smatra da je Zapad podcijenio reakciju Moskve na približavanje NATO-a ruskim granicama.
Iako je jasno rekao da je lično „pro-ukrajinski“, istovremeno je tvrdio da će Ukrajina vjerovatno morati prihvatiti određene teritorijalne kompromise kako bi se rat završio i smanjio rizik od nuklearne eskalacije.
U evropskim i istočnoevropskim političkim krugovima takvi stavovi često se tumače kao previše popustljivi prema Moskvi, dok njegove pristalice tvrde da zagovara „realističnu“ vanjsku politiku zasnovanu na ograničenim američkim interesima, a ne ideološkom širenju američkog utjecaja.
“Lansiranje” njegovog imena jasna je poruka Vašingtona da se novi visoki predstavnik mora brzo izabrati. Schmidt još brže mora otići.
U prvim reakcijama u evropskim krugovima, nominacija Rugera primljena je s nevjericom.
On dolazi iz institucije koja je upravo izgubila čelnika.
Tulusi Gabbard, direktorica ODNI, najavila je ostavku. Povlači se krajem juna iz porodičnih razloga.
Je li to prilika za Rugera, a ne pozicija u BiH? Teško je reći.
Ipak, njegovo ime je “u orbiti”.
Ukoliko PIC ne odabere osobu po volji Vašingtonu, kako je preneseno Politicki.ba, SAD će bitno uskratiti i finansijsku podršku OHR-u. Ali i političku.
Već je ranije iz Vašingtona jasno rečeno da bi svaka opcija u kojoj SAD ne bi imale ulogu u skladu s novcem koji izdvajaju za Ured visokog predstavnika, značila baš to.
Precizrano je i da svaka država ili zajednica koja kani osporiti poziciju Vašingtona, onda treba preuzeti i američko finansiranje OHR-a. A SAD će, “džentlmenski” preuzeti njihov dio. Ta poruka emitirana je prvi put kada je Velika Britanija iskazala protivljenje američkoj želji u OHR-u. Vašington je odmah Londonu poručio da preuzme američki udio u finansijama. A to je 25 posto. Odnosno nekih 1,6 miliona eura!
Na sjednici SB PIC 3. i 4. juna ove godine očekuje se odluka o novom visokom predstavniku.
Ili će to biti Zanardi Landi, ili francuski kandidat ili William Ruger.
Ili neko četvrti.
Ili će se odluka ostaviti za neku od narednih sjednica PIC-a na nivou ambasadora akreditiranih u Sarajevu.
Ali će sigurno novi šef OHR-a doći brzo. Mnogo brže nego li se sam Schmidt nadao, a Evropljani željeli…
U SB PIC sjede: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije (po stupanju na snagu Lisabonskog ugovora ovu ulogu je preuzela Evropska služba za vanjsko djelovanje), Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.
U ovom tijelu je (bila) i Rusija.
No, ta je država obavijestila visokog predstavnika 28. jula 2021. godine da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (SB PIC) pod predsjedavanjem visokog predstavnika. U drugom zvaničnom pismu, upućenom OHR-u 17. februara 2022. godine, Ruska Federacija je najavila da obustavlja učešće u finansiranju OHR-a, podsjeća Politiciki.ba.
Postoji još barem jedna stvar o kojoj će PIC morati odlučiti – uloga Vijeća sigurnosti u izboru novog visokog predstavnika.
Njega bira PIC, ali se ‘pita’ i Vijeće sigurnosti UN. Hoće li ga “potvrditi”, “podržati”, “prihvatiti”, “konstatirati”, “primiti na znanje”… mnogo je više od puke semantike…
Izbor Schmidtovog nasljednika otkrio je do sada najdublje podjele sa dvije strane Atlantika. One su otišle toliko daleko da su SAD prekršile džentlenski dogovor star tri decenije da Evropljanima pripada pozicija visokog predstavnika, a Amerikancima mjesto prvog zamjenika i supervizora za Brčko.
Samo u jednoj stvari se Brisel i Vašington trenutno slažu – Bonske se ovlasti moraju koristiti bitno manje!
“Evropljani potcjenjuju Amerikance”, upozorio je za Polticki.ba jedan visoki diplomatski zvaničnik u Sarajevu.
data-nosnippet>