Preporučio je kanadskim vlastima da prvo moraju diplomatski da se angažuju u regionu otvarajući ambasade u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu. Sljedeći korak bio bi snažan ekonomski angažman koji bi donio benefite i samoj Kanadi, a polja u kojima bi Kanada mogla ostvariti svoj interes su svakako energetskom sektoru i sektoru vojne industrije.
Ukupna sigurnosna dinamika na Zapadnom Balkanu kreće se u pogrešnom smjeru – i to već više od desetljeća. To se tiče Kanade jer Vlada Njegova Veličanstva ima lični interes za stabilnost Evrope i za demonstraciju kanadskih kapaciteta za podjelu tereta svojim evropskim saveznicima, poručio je na obraćanju kanadskim parlamentarcima američko-kanadski politolog i analitičar dr. Jasmin Mujanović tokom slušanja o sigurnosti na Zapadnom Balkanu.
Mujanović je istakao da su glavne prijetnje regionalnoj sigurnosti kombinacija faktora koji su uglavnom ostali nepromijenjeni od 1990-ih: revanšističke ambicije u Beogradu i Zagrebu koje potkopavaju suverenitet i teritorijalni integritet ranjivih susjednih demokratija te opći međunarodni stav ravnodušnosti prema pitanjima Zapadnog Balkana.
VOJNA SARADNJA SRBIJE SA KINOM I RUSIJOM
“U 1990-ima različita stajališta unutar atlantske zajednice odgađala su djelovanje kako bi se spriječili prvi sistematski zločini protiv čovječnosti i genocid u Evropi od Holokausta. Danas nisu samo pukotine unutar demokratskog Zapada ono što potkopava euroatlantsku agendu u regiji, već je to i snažan i rastući utjecaj Kine i Rusije.
Tokom nedavne posjete Pekingu, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, čija se vlada bavila izbornim prevarama velikih razmjera i aktivno je gušila mirne protuvladine proteste gotovo dvije godine, primio je od Xi Jinpinga Medalju prijateljstva Narodne Republike Kine, odlikovanje rezervirano za najbliže saveznike KPK-a. To dolazi nakon velikih transfera oružja u Srbiju iz Kine, uključujući sofisticirane raketne i bespilotne sisteme, te nakon što je kineski softver za prepoznavanje lica raspoređen na ulicama srbijanskog glavnog grada uz uzastopne obilaske kineskih policijskih patrola. Pored nabavke moderne kineske vojne opreme, Srbija je slične sisteme nabaljala i od Rusije.
U septembru 2023., grupa od preko 80 srbijanskih paravojnih snaga s direktnim vezama s najvišim razinama vlasti u Beogradu pokušala je zauzeti strateške lokacije na sjeveru Kosova s oružjem teškog kalibra srbijanskog podrijetla vrijednim 5 miliona eura. Operacija je očito modelirana po sličnim akcijama Beograda u Hrvatskoj i Bosni tokom 1990-ih. Lokalne snage reda presrele su ih, a izbila je cjelodnevna pucnjava u kojoj su poginuli jedan kosovski policajac i tri srpska militanta”, upozorio je Mujanović
DODIKOVI NASRTAJI NA MIR
Istovremeno, naglašava on, Beograd ostaje, zajedno s Kremljom, glavni međunarodni podupiratelj secesionističkog režima u bosanskom entitetu Republika Srpska (RS).
“Milorad Dodik, dugogodišnji nacionalistički moćnik koji predsjedava režimom u RS-u unatoč tome što ga je Sud Bosne i Hercegovine formalno smijenio s dužnosti, gotovo svakodnevno prijeti teritorijalnom integritetu bosanske države i Daytonskom mirovnom sporazumu. U maju je dva puta posjetio Moskvu kako bi se sastao s visokim ruskim zvaničnicima kako bi zatražio podršku za ovaj opasni program”, kazao je Mujanović.
Podsjetio je da su Sjedinjene Države, ipak, Dodiku nedavno ukinule sankcije bez naročitog obrazloženja.
“Unatoč više od dva desetljeća napada na najznačajniji diplomatski stup postjugoslavenske ere na Zapadnom Balkanu, Daytonski mirovni sporazum, SAD su u oktobru 2025. odlučile ukinuti gotovo cijeli svoj režim sankcija protiv gospodina Dodika i njegove pratnje, uz malo koherentnog javnog opravdanja. Regionalni promatrači, međutim, tvrde da je Dodik osigurao ovu veliku američku promjenu politike – koja je očito uključivala i američke napore da se Christian Schmidt smijeni s mjesta visokog predstavnika Bosne – trošeći milione dolara na zadržavanje usluga desničarskih lobista i drugih desničarskih utjecajnih osoba u Washingtonu”, naglasio je Mujanović.
HRVATSKA NA USLUZI DODIKU
Upozorio je i na Dodikove evropske saveznike.
“Dodik također ima važne europske prijatelje. Bivša Orbanova vlada bila je, vjerovatno, njegov glavni dobročinitelj u EU, eksplicitno blokirajući Bruxelles da nametne sankcije njemu i njegovom užem krugu. Iako se sada očekuje da će Budimpešta promijeniti svoju politiku prema Bosni, nije bilo pomaka u vezi sa sankcijama EU, uglavnom zato što Dodik uživa i zaštitu Hrvatske”, istakao je Mujanović.
Obrazložio je i na koji način Zagreb pruža pomoć separatisti Dodiku.
“Zagreb ga podržava zbog njegovog višedesetljetnog partnerstva s HDZ-om BiH, bosanskom hrvatskom nacionalističkom sestrinskom strankom vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj, i zato što su i on i HDZ BiH ključni u sprječavanju reforme bosanskog ustava u skladu s obavezujućim presudama Europskog suda za ljudska prava i mišljenjima Venecijanske komisije. Dakle, iako Hrvatska tvrdi da podržava ulazak Bosne u EU i NATO, protivi se gotovo svakoj reformi potrebnoj za ostvarenje tih ciljeva, bojeći se gubitka moći za svoje klijente u HDZ-u BiH”, naglasio je Mujanović.
KAKO KANADA MOŽE POMOĆI REGIONU?
Na kraju uvodnog obraćanja Mujanović je dao preporuke na koji način bi Kanada mogla intenzivirati svoje odnose sa zemljama Zapadnog Balkana.
“Zapadni Balkan je možda najočitija regija u Europi u kojoj Ottawa može demonstrirati značenje onoga što je premijer Carney nazvao „varijabilnom geometrijom“: formiranje ad hoc koalicija za odbranu mira i reda te pomoć u izgradnji kvalitetnog upravljanja. Iako bi Kosovo i Bosna mogli imati najviše koristi od Kanade koja nastoji dokazati da ‘pluralizam funkcionira’, korist bi osjetile zemlje u cijeloj regiji, uključujući države poput Srbije, koja se bori da se oslobodi jarma despotizma, i Crne Gore, koja se nada da će prevladati ukorijenjeni politički skepticizam kod kuće i u nekoliko evropskih prijestolnica te postati 28. članica EU prije kraja desetljeća”, zaključio je Mujanović.
U nastavku diskusije, govoreći o američkim sankcijama, Mujanović je naveo da slučaj Milorada Dodika pokazuje da sankcije mogu imati značajan politički učinak.
Podsjetio je na Dodikove tvrdnje da je između 40 i 50 miliona dolara potrošeno kako bi se postiglo ukidanje sankcija koje su mu uvele Sjedinjene Američke Države.
Iako su sankcije u međuvremenu ukinute, Mujanović smatra da to pitanje nije trajno zatvoreno te da postoji mogućnost njihovog ponovnog uvođenja.
Preporučio je kanadskim vlastima da prvo moraju diplomatski da se angažuju u regionu otvarajući ambasade u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu. Sljedeći korak bio bi snažan ekonomski angažman koji bi donio benefite i samoj Kanadi, a polja u kojima bi Kanada mogla ostvariti svoj interes su svakako energetskom sektoru i sektoru vojne industrije.
(Priredio: S. Begović/ SB/ Vijesti24h.online)