Dok obilježavamo godišnjicu genocida u Srebrenici, čuvamo i potvrđujemo istinu o genocidu te odajemo počast žrtvama. Međutim, uprkos Rezoluciji Ujedinjenih nacija kojom je proglašen Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine, kao i historijskim izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je visoki predstavnik donio 2021. godine, zabrinjava činjenica da se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca i dalje nesmetano nastavljaju, čime se podriva nada u tranzicijsku pravdu u BiH.
Ocijenio je to za Fenu, povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut te član Upravnog odbora Programa studija genocida Univerziteta Yale, David Pettigrew.
On ističe da vlasti u Republici Srpskoj, osim negiranja genocida u Srebrenici, sprečavaju postavljanje spomen-obilježja na lokacijama na kojima su počinjeni zločini pravosnažno okarakterisani kao ratni zločini. To uključuje Barutni magacin u Kalinoviku, skladište u Kravici i Dom kulture u Pilici, mjesta na kojima su počinjeni zločini koji čine dio genocida u Srebrenici.
– Činjenica da nije dozvoljeno postavljanje spomen-obilježja za 102 djece koja su bila žrtve zločina počinjenih na području opštine Prijedor 1992. godine trebala bi predstavljati veliku sramotu za međunarodnu zajednicu. Isto tako, velika sramota za međunarodnu zajednicu trebala bi biti i činjenica da, iako je Sportska dvorana Partizan bila mjesto nezamislivih zločina počinjenih nad ženama i djevojčicama, zločina koji su doveli do historijske presude MKSJ-a, nije dozvoljeno postavljanje spomen-ploče na toj zgradi niti spomen-obilježja – smatra profesor Pettigrew.
Dalje navodi kako je “očigledno da su se međunarodna zajednica i Evropska unija odrekle svoje odgovornosti prema vrijednostima tranzicijske pravde”, budući da nisu podržale postavljanje spomen-obilježja za djecu u Prijedoru niti postavljanje spomen-ploče na zgradi u Foči.
Profesor ističe da se zbog ovakvog sramotnog izostanka djelovanja sve više čini nemogućim ostvariti tranzicijsku pravdu i razvijati kulturu sjećanja u BiH koja bi spriječila ponavljanje zločina u budućnosti.
Iako je Ratko Mladić osuđen za genocid zbog zločina počinjenih u Srebrenici, potpuno je izostala politička volja ili, kako je rekao, moralna hrabrost da se ukloni mural na ulazu u Kalinovik na kojem se on veliča kao heroj. Mural, koji je postavljen nezakonito, krši Krivični zakon BiH kojim se zabranjuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i univerzalne principe tranzicijske pravde.
Pettigrew je mišljenja da se “možda izostanak podrške inicijativama tranzicijske pravde može pripisati nedavnom zaokretu u vanjskoj politici SAD-a prema BiH, kojim je prioritet stavljen na transakcijske poslovne dogovore ili političko popuštanje umjesto na vrijednosti, ljudska prava i socijalnu pravdu”.
– Na primjer, čini se da su SAD gotovo isključivo usmjerene na promociju Južne interkonekcije. Istovremeno, ukinule su sankcije Miloradu Dodiku, koji kontinuirano negira genocid u Srebrenici. Nakon ukidanja sankcija, Dodik je mogao putovati u SAD kako bi lobirao za destabilizirajuće i separatističke ciljeve Republike Srpske uprkos krivičnoj presudi zbog koje je uklonjen s funkcije. Takav pristup vanjskoj politici čini se lišenim vrijednosti i, samim tim, bez opravdanja – stav je profesora Pettigrewa.
Uprkos izazovima, smatra on, važno je da ne napustimo vrijednosti i nadu koju nosi tranzicijska pravda. Tranzicijska pravda u prvi plan stavlja dostojanstvo žrtava i ljudska prava preživjelih, zahtijevajući da se žrtvama oda počast odgovarajućim spomen-obilježjima i komemoracijama, čime se nastoji osigurati da se takvi zločini više nikada ne ponove.
Naša predanost tranzicijskoj pravdi ne smije posustati, poručio je, posebno u vrijeme kada 2026. godine obilježavamo godišnjicu genocida u Srebrenici.
– Stoga s najvećom mogućom hitnošću pozivamo Volkera Türka, visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava, i Michaela O’Flahertyja, komesara za ljudska prava Vijeća Evrope, da pozovu Ured visokog predstavnika u Sarajevu da poduzme mjere i donese sveobuhvatnu odluku, uz korištenje bonskih ovlasti, kojom bi se omogućilo postavljanje spomen-obilježja i muzeja na mjestima stradanja na kojima su počinjeni zločini za koje je sudski utvrđeno da predstavljaju genocid i druge ratne zločine. Takva inicijativa još jednom bi potvrdila našu predanost vrijednostima tranzicijske pravde i postavila temelje za razvoj kulture sjećanja koja poštuje dostojanstvo žrtava i ljudska prava preživjelih. Te vrijednosti od presudne su važnosti za transformaciju kulture u BiH kako bi se osigurala demokratska budućnost zasnovana na vladavini prava – zaključio je u izjavi za Fenu prof. dr. David Pettigrew.
data-nosnippet>