Erdogan je naglasio da nijedna inicijativa koja zanemaruje suverenu jednakost, prava i legitimne interese turskih Kiprana u istočnom Mediteranu ne može imati uspjeha
Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan poručio je nakon sjednice Vlade u Ankari da će Ankara nastaviti pružati punu političku i ekonomsku podršku Turskoj Republici Sjeverni Kipar (TRSK), istovremeno najavivši realizaciju novih infrastrukturnih projekata koji bi trebali doprinijeti daljem razvoju tog područja.
Govoreći o situaciji na Kipru, Erdogan je naglasio da nijedna inicijativa koja zanemaruje suverenu jednakost, prava i legitimne interese turskih Kiprana u istočnom Mediteranu ne može imati uspjeha.
Kiparsko pitanje nije samo politički spor
Podsjećajući na obilježavanje 52. godišnjice Kiparske mirovne operacije iz 1974. godine, Erdogan je 20. juli opisao kao datum koji je, prema njegovim riječima, odredio budućnost turskih Kiprana, osiguravši im slobodu, sigurnost i opstanak.
Istakao je da je Turska tada djelovala u skladu sa svojim pravima i obavezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma kao jedna od država garantica, te da je na taj način okončala patnje turskih Kiprana i doprinijela uspostavljanju mira i stabilnosti na ostrvu.
Prema njegovim riječima, pitanje Kipra nije isključivo tehničko pitanje podjele vlasti između dvije zajednice, već se prije svega odnosi na priznavanje suverene jednakosti turskih Kiprana i njihovog ravnopravnog međunarodnog statusa.
Erdogan je također upozorio da Ankara pažljivo prati sve aktivnosti koje bi Kipar mogle pretvoriti u dio novih vojnih saveza i geopolitičkih planova u istočnom Mediteranu.
Podrška naporima Ujedinjenih nacija i nova ulaganja
Turski predsjednik pozdravio je nedavnu posjetu generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Guterresa Kipru, prvu posjetu jednog čelnika UN-a ovom ostrvu nakon 16 godina.
Naglasio je da Ankara kontinuirano podržava Guterresove napore usmjerene ka pronalasku mirnog rješenja te da će nastaviti blisku saradnju s Ujedinjenim nacijama.
Istovremeno je poručio da su svi dosadašnji pokušaji kojima bi turski Kiprani bili svedeni na status manjine završili neuspješno, dodajući da jedino pravedno, trajno i održivo rješenje može osigurati dugoročnu stabilnost na ostrvu.
“Turska nikada neće napustiti svoju braću, turske Kiprane, niti će dozvoliti da se ponove patnje iz prošlosti, bez obzira na cijenu”, izjavio je Erdogan.
Najavio je nastavak velikih infrastrukturnih ulaganja, ističući da Ankara želi pomoći TRSK-u da postane regionalni centar turizma, visokog obrazovanja, tehnologije i digitalne transformacije.
Podsjetio je da je Turska ranije riješila pitanje vodosnabdijevanja sjevernog dijela Kipra, a među budućim projektima posebno je izdvojio izgradnju podmorskog gasovoda.
Oštre kritike Izraelu
Govoreći o regionalnim dešavanjima, Erdogan je optužio Izrael da postepeno širi kontrolu nad palestinskim teritorijama, zanemarujući osnovna ljudska prava i međunarodno pravo.
Ocijenio je da su izraelska okupacija, širenje naselja te, kako je naveo, politika prisilnog raseljavanja, zastrašivanja i pritisaka nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i u Gazi, glavni uzrok nestabilnosti na Bliskom istoku.
Prema njegovim riječima, posljedice takve politike ne osjećaju samo Palestinci i Libanci, već cijela regija i pripadnici različitih vjerskih zajednica.
Vlada povećava ekonomsku podršku privredi i zapošljavanju
Na sjednici Vlade razmatrane su i teme koje se odnose na ekonomiju, energetiku, vanjsku politiku, kao i strategiju razvoja Turske kao regionalnog energetskog čvorišta.
Erdogan je istakao da vlasti nastavljaju s mjerama koje bi Tursku trebale učiniti važnim centrom proizvodnje, logistike, tranzitne trgovine i tehnološkog razvoja, uprkos izazovima koje donose regionalni sukobi i nestabilna globalna ekonomija.
Naglasio je da ratovi u regiji imaju ozbiljne posljedice na svjetsko tržište energenata, podsjetivši da su poremećaji izazvali jedan od najvećih šokova u historiji snabdijevanja naftom, dok su cijene prirodnog gasa, đubriva, dizela i petrokemijskih proizvoda značajno porasle.
Kako bi ublažila posljedice tih poremećaja, turska vlada povećala je dnevni limit rediskontnih kredita za izvoznike sa 4,5 na 5 milijardi turskih lira. Istovremeno je obim subvencioniranih investicionih kredita povećan sa 500 na 750 milijardi lira.
Osim toga, prerađivačkoj industriji osigurano je dodatnih 250 milijardi lira povoljnih finansijskih sredstava, čime je ukupna vrijednost državnog paketa podrške proizvodnji, investicijama, izvozu i zapošljavanju dostigla jedan bilion turskih lira.
Predsjednik Turske najavio je i posebne mjere za očuvanje radnih mjesta u sektoru turizma.
Zaposlenima u licenciranim turističkim objektima bit će isplaćivana mjesečna podrška od 3.500 turskih lira po radniku, dok je privredi na raspolaganje stavljeno dodatnih 60 milijardi lira finansiranja uz garancije države. Nastavak programa podrške najavljen je i za radno intenzivne industrije poput tekstilne, odjevne, kožarske i industrije namještaja.