Za medijsko glasilo Čovićevog HDZ-a, govorili su HDZ-ov ministar Davor Bunoza i glasnogovornik „trećeg entiteta“ Zoran Krešić.
U Sarajevu je jučer održana konferencija “Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH” na inicijativu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudina Mehmedovića.
Pokušali su osporiti pitanje takozvanog „legitimnog predstavljanja“ kroz nepravednu i neproporcionalnu zastupljenost pri zapošljavanju i upravljanju na državnim pozicijama.
“Niz je drugih pokazatelja koji su šokantno na štetu Bošnjaka u ovoj zemlji, nije to slabost. To je bila želja i prethodnih vlasti da se možda baš zato, što je riječ o najmanjem konstitutivnom narodu izađe u susret u nekom pozicioniranju.
Ali kada imate danas onih koji sve to pogaze, ne cijene i ne razumiju barem, a problematiziraju jedno pitanje i onda se grubo miješaju u ustavno uređenje, smatramo da je ovakav odgovor institucionalan, služben i ekspertski”, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
“Bit će vrlo zanimljivo da na temelju analiza, jasno i precizno utvrđenih podataka vidimo gdje se danas nalaze konstitutivni narodi u pogledu funkcioniranja institucija BiH. Ono što je vrlo važno je da vidimo kakav je odnos prije svega naših susjeda prema političkim proksijima u BiH koji se ponašaju potpuno ‘antibosanski’ kada je u pitanju interes države BiH”, kazao je Mehmedović.
Mehmedovićev istup izazvao je oštre reakcije u Čovićevim redovima, a za RTVHB, medijsko glasilo Čovićevog HDZ-a, govorili su HDZ-ov ministar Davor Bunoza i glasnogovornik „trećeg entiteta“ Zoran Krešić.
“Ustavni sud BiH je u više svojih odluka naveo da neravnopravnost konstitutivnih naroda ogleda se u mogućnosti da njihovog učinkovitog efektivnog sudjelovanja u procesu donošenja političkih odluka na svim razinama vlasti bez dominacije jednog ili dvaju konstitutivnih naroda u tijelima u kojima se te odluke donose.
Prema tom stavu Ustavnog suda BiH jasno je da je došlo do povrede ravnopravnosti konstitutivnih naroda u izvršnoj vlasti, konkretno u Predsjedništvu BiH jer je jedan narod isključen da efektivno sudjeluje”, kazao je ministar pravde BiH Davor Bunoza.
“Nije tu u pitanju samo jedan čovjek, jer taj čovjek imenuje oko 15 veleposlanika Hrvata i svi su oni uvjetno rečeno slušaju političko Sarajevo. To su ljudi njegovi savjetnici, predstavnici u raznim organizacijama, Centralnoj banci, institucijama za zaštitu spomenika itd.
U pitanju je nekih 50 ili 60 mjesta koje vuče pozicija u Predsjedništvu BiH i sve je to oteto Hrvatima. Kada se tome doda da bošnjački birači, odnosno bošnjačke stranke suvereno biraju praktično tri kluba u Domu naroda, dakle bošnjački, većinski srpski, klub Ostalih posve sigurno te nekih četiri do pet Hrvata u federalnom Domu naroda ja ne znam zašto je ova konferencija uopće organizirana jer je obesmislila sve ono što bošnjačke političke stranke nastoje napraviti godinama”, naveo je Zoran Krešić.
-Osim određenih Daytonskih manjkavosti, Hrvatima je naknadno kroz međunarodne intervencije u federalni Ustav i pojedine zakone oteto još više prava nego što je bilo prvotno dogovoreno, navodi se u prilogu stranačke televizije.
“Oni su dovedeni u poziciju da budu manjinski i u jednom ili drugom entitetu i to zapravo najbolje pokazuje da Hrvati danas ne mogu donijeti niti jednu suverenu odluku unutar Vlade Federacije BiH, unutar Vijeća ministara, unutar Vlade Republike Srpske da ne govorimo ili neke druge institucije.
Hrvati dakle nigdje suvereno ne odlučuju, onda se pokušava i ta takva osakaćena pozicija pokušava predstaviti da imaju više nego što im pripada. Rekao bih da to nije manipulacija, nego u jednom pravom smislu jedno zlonamjerno krivotvorenje prave situacije i pozicije u kojoj se nalaze Hrvati u BiH”, kaže Krešić.
-Relativizacija i zamjena teza nekadašnjih odmetnutih članova SDA prema zahtjevima Hrvata pokazuje zapravo koliko je položaj hrvatskog konstitutivnog naroda još teži kada se krene u dublju analizu. A da bi dobili na relevantnosti ovaj dvojac je mogao potražiti podatke o zastupljenosti naroda u institucijama u dokumentu Ombudsmana za ljudska prava iz 2020. godine.
Tada bi i njihove namjere zasigurno nadišle običnu predizbornu vidljivost, zaključuje se u prilogo Čovićeve televizije.