Na pitanje očekuje li građane Sarajeva nastavak ovakvog trenda u narednim godinama, Sladić nema dilemu: “Itekako.”
Mjeseci suše i visokih temperatura ostavili su posljedice na poljoprivredu i prinose, ali upozorenja iz sarajevskog KJKP Vodovod i kanalizacija pokazuju da problem nije samo na oranicama. Nivo vode u bunarima na izvorištu Bačevo približio se kritičnim kotama, zbog čega bi moglo doći do zaštitnog isključenja pumpi. Grad se duže vrijeme suočava sa smanjenim dotokom vode, noćnim, ali i dnevnim redukcijama, dok građanima stižu apeli da racionalno troše vodu.
Jesen u zimu
Prof. Muriz Spahić, bivši dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, govoreći o nedostatku vode tokom ljetnih mjeseci, ranije je za Oslobođenje istakao da bi vodu iz hladnijeg i kišnijeg perioda trebalo akumulirati i koristiti tokom toplijih mjeseci. No, za to je, kako je kazao, potrebna dugoročna državna strategija upravljanja vodama.
Upozorenje ViK-a poznati bh. meteorolog Nedim Sladić ocjenjuje kao veoma ozbiljno. Podsjeća na 2023. godinu (i katastrofalne poplave, op. a), koja je pokazala šta bi budućnost mogla donijeti ne samo BiH nego i velikom dijelu Evrope. Aktuelna situacija, ističe, mogla bi biti “prvo upozorenje da se više ulaže u infrastrukturu, ali i svijest o prirodnom okruženju i klimatskim promjenama”.
Na pitanje očekuje li građane Sarajeva nastavak ovakvog trenda u narednim godinama, Sladić nema dilemu: “Itekako.”
– Klimatske promjene mijenjaju hidrološki ciklus. Sušni periodi traju duže, a padavine sve češće dolaze u kraćim i intenzivnijim epizodama, kada voda ne uspijeva dovoljno natopiti tlo, ističe Sladić.
Sezonske prognoze Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena, Britanskog meteorološkog ureda i njemačke meteorološke organizacije, kako navodi, ukazuju na to da bi veći dio ovog mjeseca mogao biti topliji od uobičajenog, a natprosječne temperature očekuju se i u narednim mjesecima. Početak zime također bi mogao biti topliji i vlažniji od uobičajenog, uz mogućnost da ne bude mnogo izraženih zimskih karakteristika, već više kao nastavak kasne jeseni.
Sa globalnim zagrijavanjem, kaže Sladić, snježna granica pomjera se prema višim predjelima, što je nepovoljno, jer bi tokom zime trebalo biti više snijega koji bi se u proljeće topio i dopunjavao podzemne vode, kako bi ljeto počelo sa određenim rezervama.
Ljeti se, međutim, sve više bilježe ozbiljni deficiti padavina ne samo u Hercegovini nego i u Bosni, koja postaje sve sušnija.
– Nakon sušnog perioda često slijede kratkotrajne, ali obilne padavine. Zbog toga zemljište ne uspijeva dovoljno brzo upiti vodu, pa se od takvih padavina malo dobije, ističe Sladić. Podsjeća i da ranije nismo imali tako duge periode sa visokim temperaturama. Kao primjer navodi Sarajevo, gdje je u augustu bilo 29 vrelih dana, što je broj koji se ranije bilježio tokom cijelog ljeta.
Naizmjenični ciklusi
– Ne činiti ništa puno više košta. Ulaganje sada mnogo je jeftinije nego čekati da problemi postanu veći, naglašava Sladić.
Govoreći o onome što nas čeka, navodi da će suše i poplave biti budućnost, ali u naizmjeničnim ciklusima. Nakon dugih i izrazito sušnih perioda mogu uslijediti obilne padavine u kratkom vremenu i bujične poplave, a onda ponovo suša.
– Moraćemo malo više obratiti pažnju, jer ćemo ići iz ekstrema u ekstrem, zaključuje.