Tvrdi da se hrvatski i srpski politički predstavnici u američkim krugovima često prikazuju kao etnonacionalisti i ekstremisti, dok marginalizacija Hrvata unutar Federacije BiH, po njegovom mišljenju, ostaje nedovoljno prepoznata.
Max Primorac, viši naučni saradnik američke fondacije The Heritage Foundation, poznat i kao lobista predsjednika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovća, oštro je kritizirao ambasadora BiH u Washingtonu Svena Alkalaja, kao i Željka Komšića i Elmedina Konakovića, ocijenivši da su svojim djelovanjem nanijeli ozbiljnu štetu ugledu Hrvata u Bosni i Hercegovini.
To je izjavio komentirajući za Bljesak.info aktuelnu posjetu hrvatske delegacije iz BiH Washingtonu, koji je opisao kao historijski trenutak za Hrvate u zemlji.
Filipović na čelu delegacije
Delegaciju je predvodi potpredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, a među članovima delegacije bio je i ministar pravde BiH Davor Bunoza.
Tokom boravka u američkoj prijestolnici održani su sastanci u Ministarstvu energetike SAD, sa zvaničnicima zaduženim za multilateralnu saradnju te za Evropu i Evroaziju.
Razgovaralo se prije svega o projektu Južne plinske interkonekcije, povezivanju BiH s LNG terminalom na Krku, američkim investicijama u energetiku i razvoju infrastrukture.
Primorac, iako sam nije učestvovao u organizaciji posjete, smatra da ona ima šire političko značenje.
Hrvatski glas je, po njegovoj ocjeni, “dosad bio prigušen zbog slabe zastupljenosti Hrvata u bh. diplomatiji, kao i zbog utjecaja lokalnog osoblja američke ambasade u Sarajevu, koje opisuje kao pretežno bošnjačko”.
Vrlo slabo razumijevanje
Na pitanje koliko dobro američki politički krugovi razumiju položaj Hrvata u BiH, Primorac je odgovorio da je to razumijevanje vrlo slabo.
Tvrdi da se hrvatski i srpski politički predstavnici u američkim krugovima često prikazuju kao etnonacionalisti i ekstremisti, dok marginalizacija Hrvata unutar Federacije BiH, po njegovom mišljenju, ostaje nedovoljno prepoznata.
Posebno je istakao da su član Predsjedništva BiH Komšić i ministar vanjskih poslova BiH Konaković, i”zjednačavanjem hrvatskog zahtjeva za političkom ravnopravnošću s fašizmom, naštetili ugledu Hrvata”, dodajući da nikada nije vidio da se neka ambasada koristi za napadanje onih koje bi trebalo predstavljati.
Energetika kao spona s američkim interesima
Prema ocjeni Primoerca, hrvatskadelegacija je uspješno povezalo pitanje političkog položaja Hrvata s američkim energetskim i sigurnosnim interesima u regiji prije svega s projektom LNG plinovoda, koji navodi kao bitnu temu za administraciju predsjednika SADDonalda Trumpa.
Dodaje da aktuelna administracija posebnu pažnju posvećuje zaštiti prava progonjenih kršćana te se, umjesto na “društveno preoblikovanje” regije, fokusira na energetsku sigurnost i partnerstva.
Politički sukob
Prema njegovom mišljenju, Hrvati u BiH se više ne bi trebali pribojavati eventualnih intervencija OHR-a usmjerenih protiv njihovih izabranih predstavnika.
Osvrćući se na nadolazeće opće izbore i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Primorac očekuje nastavak političkog sukoba oko te pozicije, uz ocjenu da će “bošnjački politički akteri ponovno pokušati preuzeti hrvatska mjesta”.
Poručio je da bi, ukoliko se Hrvati ne okupe oko jednog kandidata i ne izađu u velikom broju na izbore, mogli ponovno ostati u nepovoljnijem položaju, dodajući da međusobni sukobi hrvatskih političkih opcija u takvim okolnostima nemaju smisla.
Zaključio je da Hrvati u BiH u Trumpovoj administraciji, s obzirom na katolike na značajnim pozicijama u Bijeloj kući, imaju prirodnog saveznika, i da je sada vrijeme za djelovanje.