Bh. meteorolog Nedim Sladić ukazao je na potrebu snažnijeg povezivanja meteorologije s drugim oblastima, posebno ekonomijom, zdravstvom i poljoprivredom. Ističe da samo zajedničkim pristupom različitih struka društvo može biti bolje pripremljeno za posljedice vremenskih nepogoda i klimatskih promjena.
Sladić je poručio da meteorolozi moraju više sarađivati sa stručnjacima iz srodnih oblasti, razmjenjivati iskustva i povezivati podatke koji mogu pomoći u razumijevanju posljedica vremenskih pojava.
„I moje kolege, kao i ja, trebamo da pričamo, edukujemo, umrežujemo se sa ljudima iz srodnih grana (ekonomija, zdravstvo, agronomija, itd), čujemo njihove priče, povezujemo zajedničke tačke i da nastavimo to činiti bez ustručavanja, jer je to zadaća koja je sada bitnija više nego ikada“, napisao je Sladić.
Suša i požari dodatno će pogoditi ekonomiju
Prema njegovim riječima, vrijeme i klima predstavljaju kompleksne sisteme u kojima i male promjene mogu proizvesti značajne posljedice.
Sladić posebno upozorava na efekte suše i požara, koji bi mogli dodatno opteretiti ekonomiju i dovesti do rasta cijena pojedinih proizvoda.
„Suša i požari će nas dosta ogoliti, i to je sad već vrlo izgledno. Za utjehu, nije samo da će Bosanci i Hercegovci morati izdvojiti više novca za pojedine namirnice, već gotovo cijela Europa“, naveo je.
Zbog toga smatra da je važno uključiti iskustva ekonomista i poljoprivrednika, jer njihovi podaci i zapažanja mogu biti vrijedan dodatak meteorološkim prognozama i istraživanjima.
Vrućine ugrozile zdravlje stanovništva
Govoreći o visokim temperaturama, Sladić je istakao da su ovog ljeta vrućine širom Evrope ugrozile zdravlje velikog broja ljudi, dok su u pojedinim slučajevima imale i smrtonosne posljedice.
Zbog toga naglašava značaj saradnje meteorologije i medicine, posebno kada je riječ o zaštiti stanovništva od ekstremnih temperatura, hladnoće, zagađenog zraka i drugih faktora.
„Zato su nam važni zdravstveni radnici, njihove preporuke, kao i cross-over meteorologije i medicine, pogotovo kroz modeliranje produkata o zaštiti ljudskog zdravlja od štetnog utjecaja hladnoće, vrućine, zagađenog zraka, virusa, itd.“, napisao je.
Nepogode ne biraju ko će biti pogođen
Sladić je upozorio i na važnost planiranja za krizne situacije, navodeći da je kontingentno planiranje jedan od ključnih koraka u pripremi za nepogode.
Istakao je da u slučaju velikih prirodnih nepogoda razlike među ljudima postaju mnogo manje značajne.
„Jer, kad se desi bilo kakva vremenska nepogoda, male su razlike, nezavisno od sloja stanovništva. Tada svi gube, niko ne dobija. Niko nema bolji položaj, niti ja, niti moja porodica, niti prijatelji, niti osoba 200 kilometara od mene“, poručio je.
Dodao je da prirodne nepogode ne prave razliku među ljudima.
„Kada voda nosi sve pred sobom, ona ne pita ni koje si nacije, religije, ni koji ti je položaj“, naveo je Sladić.
„Većina populacije borila se s vrlo teškim vremenom“
Govoreći o proteklom ljetu, Sladić je kazao da razumije kako ljudi imaju različite preferencije kada je riječ o vremenskim prilikama i godišnjim dobima. Ipak, smatra da je ovog ljeta većina stanovništva, bez obzira na dob, bila suočena s izuzetno teškim vremenskim uslovima.
„Za razliku od mojih sugrađana, slično sam i sam trpio od sredine juna, gotovo cijeli juli i prvu polovinu augusta kada u stanu nisam mogao doslovno opstati od vrućine“, napisao je.
Dodao je da mu je lično iskustvo pomoglo da bolje razumije ono s čim će se građani suočiti.
„Jer sam već imao priliku to osjetiti na svojoj koži, povezati prošle slične situacije, pogledati bitne faktore i izvesti zaključak u kojem će ugođaj biti ‘kao da smo u pustinji’“, naveo je.
Nije cilj stvaranje straha
Na kraju je poručio da iskustva iz prethodnih perioda treba koristiti kako bi društvo bilo spremnije za buduće vremenske ekstreme.
„Moramo učiti iz iskustva i iz svega što smo već osjetili na koži kako bismo za sve bili spremniji što slijedi“, poručio je Sladić.
Istakao je da cilj meteorologa nije stvaranje straha među građanima, već pravovremeno upozoravanje i davanje korisnih preporuka.
„Cilj nikada neće biti bespotrebno plašenje građana već dobronamjerna preporuka. Naravno, na drugima je da postupe onako kako oni misle da u tom trenutku trebaju to učiniti“, zaključio je Sladić.