Da li ovim prijedlogom HDZ cementira da samo HDZovci mogu u Predsjedništvo?
Delegatkinja HDZ-a Marina Pendeš uputila je u parlamentarnu proceduru novi prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, a sadržaj prijedloga izazvao je burne reakcije među političarima i analitičarima, budući da otvara vrata za ono što mnogi nazivaju pokušajem trajne kontrole hrvatske pozicije u Predsjedništvu BiH.
Prema prijedlogu HDZ-a, hrvatski član Predsjedništva BiH više se ne bi birao jednostavno po ukupnom broju glasova u Federaciji BiH, već uz dodatni, ključni uslov:
“Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, navodi se u prijedlogu.
Ukoliko čak ni taj kriterij ne bude ispunjen, zakon dalje spušta ljestvicu: dovoljan bi bio pobjednik u dva od pet kantona, a ako ni to nije moguće, onda bi i jedan kanton bio dovoljan.
Ovim prijedlogom efektivno se osigurava da glasovi iz nekoliko kantona postanu odlučujući, postavljajući pitanje: da li Hrvati iz ovih pet kantona vrijede više?
Pored redefinisanja pravila za izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, prijedlog uključuje i promjene u načinu biranja članova Centralne izborne komisije BiH. Članove CIK-a bi, prema ovom prijedlogu, predlagali članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, koji bi formirali Komisiju za izbor i imenovanje članova CIK-a BiH, a konačno bi ih birao Predstavnički dom.
Zanimljivo, sličan prijedlog iz 2022. godine već je prošao Dom naroda, ali nije dobio podršku u Predstavničkom domu PS BiH.
Ovaj novi pokušaj HDZ-a analitičari tumače kao još jednu rundu političke borbe za cementiranje kontrole nad ključnim pozicijama u državi i to kroz, kako tvrde mnogi, potpuno neustavne i diskriminatorne izmjene.
Da li je ovim modelom Dragan Čović trajno osigurao da mjesto hrvatskog člana Predsjedništva ostane rezervisano isključivo za kadar HDZ-a – ostaje da se vidi.
Ali jedno je jasno: ovaj potez otvara novo poglavlje političkih tenzija u BiH.