Amidžić o Sarajevu govorio o mržnji i nacionalnom okupljanju: „Nisam to osjetio dok nisam počeo raditi ovdje“
Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić ponovo je izazvao pažnju svojim političkim porukama, ovoga puta tokom razgovora za ATV, u kojem je govorio o odnosima između političkih predstavnika iz Republike Srpske i Sarajeva.
Amidžić je tokom razgovora iznio niz kritika na račun političkih predstavnika koje je nazvao „političkim Sarajevom“, a dio svog obraćanja usmjerio je i na vjerski kontekst. Posebno je pažnju privukla njegova tvrdnja da je, kako je rekao, osjećaj mržnje prema njemu postao izražen tek nakon što je počeo raditi u Sarajevu.
„Ja bih sve njih, sve ljude koji se bave političkim životom u Sarajevu, ono što mi zovemo političko Sarajevo, odveo u crkve, jer ih izgleda da ih u džamijama to ne uče. Da im objasne razliku između dobrog i lošeg, da im objasne šta je mržnja“, rekao je Amidžić.
Dodao je da prije političkog angažmana u Sarajevu nije, kako tvrdi, imao takvo iskustvo.
„Ja nisam osjetio šta je mržnja dok nisam počeo da radim u Sarajevu“, kazao je ministar, povezujući svoje tvrdnje s političkim odnosima između predstavnika vlasti u Republici Srpskoj i političkih aktera iz Federacije BiH.
Amidžić govorio o blokadama
U nastavku razgovora Amidžić je govorio i o pitanjima za koja smatra da predstavljaju posljedice političkih blokada na državnom nivou.
Kao primjer je naveo različite kategorije građana koje, prema njegovim riječima, mogu biti pogođene odlukama institucija Bosne i Hercegovine.
„Granični prelaz prelaze i Bošnjaci i Hrvati i Srbi, ali kažnjavamo sve redom. Povrat PDV-a na prvu nekretninu, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, ali kažnjavamo sve redom“, rekao je Amidžić.
Njegova poruka bila je da politička neslaganja na državnom nivou mogu imati posljedice koje ne pogađaju samo jednu etničku ili političku grupu, već građane bez obzira na njihovu pripadnost.
Istovremeno, Amidžić je posebno kritikovao političke predstavnike iz Sarajeva, tvrdeći da je upravo u kontaktu s njima doživio ono što naziva „istinskom mržnjom“.
„Ti ljudi nas mrze, istinsku mržnju sam osjetio kada sam upoznao one ljude koji su politički lideri kada je u pitanju Sarajevo i on od toga neće odustati“, kazao je.
Pozvao na nacionalno okupljanje
Ministar je svoje viđenje političkih odnosa povezao i s pozivom na veće nacionalno okupljanje Srba.
„Za mene je veoma bitno da srpski narod razumije koliko je nama neophodno sabiranje, nacionalno okupljanje oko našeg načina života na ovim prostorima“, rekao je Amidžić.

Prema njegovim riječima, takvo okupljanje smatra važnim za politički položaj Srba u Bosni i Hercegovini.
„Ako to zaboravimo, niti ćemo imati granični prelaz, niti ćemo imati mogućnost da živimo na ovim prostorima“, dodao je.
Ovakve poruke predstavljaju Amidžićevo političko viđenje odnosa između različitih političkih struktura u BiH i ne mogu se automatski tumačiti kao stav svih građana ili predstavnika bilo koje etničke zajednice.
Ponovo govorio o Zijadu Krnjiću
Amidžić je tokom razgovora ponovo spomenuo i Zijada Krnjića, direktora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, s kojim je ranije imao javne nesuglasice.
Govoreći o njegovom političkom angažmanu, Amidžić je kazao da Krnjić, prema njegovom tumačenju, nije jedini politički akter čiji stavovi predstavljaju problem za odnose unutar BiH.
„Historiju pišu pobjednici, a nekada zlobni moćnici, a istinu piše vrijeme“, rekao je Amidžić.
Potom je iznio tvrdnju o navodnoj izjavi koju mu je Krnjić, kako tvrdi, rekao tokom sjednice Upravnog odbora.
VEZANI SADRŽAJ: ODBROJAVANJE U REPUBLICI SRPSKOJ: Razotkriven Dodikov plan
„Njegov je interes bio, i to mi je on rekao na sjednici, ‘U Republiku Srpsku će se ulaziti preko FBiH i to je stav političkog Sarajeva’“, kazao je Amidžić.
Za ovu tvrdnju u dostavljenom materijalu nema odgovora Zijada Krnjića niti dodatne potvrde drugih izvora, zbog čega je treba posmatrati kao Amidžićev navod.
Izjava ponovo otvorila pitanje političkog diskursa
Amidžićevo gostovanje ponovo je otvorilo pitanje načina na koji domaći političari govore o međuentitetskim i međunacionalnim odnosima.
Posebnu pažnju privlači povezivanje političkih neslaganja s vjerskim identitetom, kao i poziv na nacionalno okupljanje.
Takva retorika može dodatno pojačati političke podjele u zemlji, posebno kada se široke grupe ljudi opisuju kroz stavove pojedinih političkih aktera.
Istovremeno, pitanja koja je Amidžić otvorio o blokadama, funkcionisanju institucija i posljedicama političkih odluka mogu biti predmet legitimne političke rasprave. Za javnost je pritom važno razlikovati konkretne činjenice o radu institucija od političkih ocjena i generalizacija koje političari iznose u javnim nastupima.


data-nosnippet>