Dok zvanični Beograd koristi svaku priliku da istakne kako Srbija bilježi znatno veće stope ekonomskog rasta u odnosu na stagnirajuću privredu Evropske unije, ekonomski stručnjaci upozoravaju na opasnu pozadinu tog procesa.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić našao se na meti oštrih kritika ekonomskih analitičara zbog „predavanja“ koja drži Evropi o stopama rasta BDP-a, dok istovremeno, prema tvrdnjama kritičara, akumulira ogroman državni dug kako bi stvorio privid ekonomskog uspjeha.
Najnoviji podaci pokazuju da je zemlja napravila novi dug od čak 2 milijarde eura (što predstavlja rast javnog duga za 5%), kako bi se ostvario privremeni rast BDP-a od 1,5 milijardi eura (odnosno 3,6%), što kritičari nazivaju “vještačkim” generatorom za neutemeljen rast plata.
Posebno zabrinjava činjenica da je u istom periodu realni industrijski rast zabilježio zanemarivih 0,1%. Drugim riječima, država uzima 2 milijarde eura kredita za lažni rast BDP-a od 1,5 milijardi eura, što je izazvalo lavinu ironičnih komentara u javnosti.
Dok zvanični Beograd koristi svaku priliku da istakne kako Srbija bilježi znatno veće stope ekonomskog rasta u odnosu na stagnirajuću privredu Evropske unije, ekonomski stručnjaci upozoravaju na opasnu pozadinu tog procesa.
Analiza makroekonomskih pokazatelja otkriva da se iza bombastičnih naslova o “ekonomskom tigru” krije agresivno zaduživanje koje direktno finansira trenutnu potrošnju i vještački podiže statistiku.
Serbia’s President Aleksandar Vučić:
With the growth rate, averagely, 0.8, which is for six months average rate for the Eurozone — 0.8 — you cannot compare with 5% in China. You just cannot race with them.
And this is true. And it’s not the case for one year, it’s not the case… pic.twitter.com/15aGVJTJYQ
— Clash Report (@clashreport) August 10, 2026
Ekonomski kritičari i opozicioni analitičari iznijeli su egzaktne brojke koje bacaju potpuno novo svjetlo na proklamovani uspjeh:
Novi finansijski teret: Srbija je kroz nove kredite uvećala svoj javni dug za 2 milijarde eura, što predstavlja skok duga od 5 procenata.
Ostvareni rezultat: Istovremeno, bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,5 milijardi eura (nominalni rast od 3,6%).
Ovaj omjer znači da je država potrošila više posuđenog novca nego što je uspjela stvoriti nove vrijednosti. Finansijski stručnjaci naglašavaju da je ovakav model dugoročno neodrživ, jer se krediti troše na finansiranje građevinskih projekata i podizanje plata u javnom sektoru bez realnog uporišta u privredi.
Industrija na aparatima: Rast od svega 0,1%
Najveći alarm za ekonomiju predstavlja podatak o stanju domaće industrije. Dok BDP statistički raste zahvaljujući državnoj potrošnji, industrijski rast iznosi katastrofalno niskih 0,1%.
Ovaj podatak jasno dokazuje da stvarni motori privrede – proizvodnja, izvoz i stvaranje nove vrijednosti – zapravo stagniraju. Rast plata i penzija, kojim se vlasti hvale, ne dolazi iz realnih prihoda fabrika i firmi, već se direktno preliva iz novih zaduženja koja će otplaćivati buduće generacije.
(SB)