Predstavnica BiH u Vijeću sigurnosti UN-a o zahtjevu Ratka Mladića: Empatija pripada žrtvama, a ne osuđenim ratnim zločincima
Tokom rasprave u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o budućnosti Rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične sudove, posebnu pažnju izazvale su izjave pojedinih predstavnika koji su govorili o zahtjevima za prijevremeno puštanje na slobodu osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića iz humanitarnih razloga.
Predstavnica Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, savjetnica ambasadorice Šejla Đurbuzović, u svom obraćanju oštro je reagovala na takve prijedloge, naglašavajući da se u slučaju Ratka Mladića radi o osobi pravosnažno osuđenoj za najteže ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici i terorisanje civilnog stanovništva tokom opsade Sarajeva.
Govoreći pred članicama Vijeća sigurnosti, Đurbuzović je podsjetila na razmjere zločina za koje je Mladić osuđen te postavila pitanje da li zagovornici njegovog prijevremenog oslobađanja jednaku empatiju pokazuju prema porodicama žrtava koje već decenijama tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih.
Ona je istakla da brojne majke i članovi porodica ubijenih nikada nisu dobili priliku da dostojanstveno sahrane svoju djecu, dok se danas vodi rasprava o humanitarnim razlozima za osobu koja je proglašena odgovornom za masovne zločine. Prema njenim riječima, mnoge porodice još uvijek čekaju informacije o lokacijama masovnih grobnica i sudbini nestalih osoba.
Tokom obraćanja podsjetila je i na izjave koje je Ratko Mladić dao nakon ulaska snaga Vojske Republike Srpske u Srebrenicu u julu 1995. godine, navodeći da postoje brojni snimci i dokumentovani dokazi koji potvrđuju njegove javne nastupe i retoriku iz tog perioda.
Predstavnica BiH naglasila je da Mladić nikada nije pokazao iskreno kajanje za zločine za koje je osuđen, niti je, kako je navela, doprinio rasvjetljavanju sudbine brojnih nestalih osoba. Zbog toga smatra da ne postoje moralni ni društveni razlozi koji bi opravdali prijevremeno puštanje na slobodu.
U svom obraćanju izrazila je podršku ranijoj odluci predsjednice Rezidualnog mehanizma da odbije zahtjev za prijevremeno oslobađanje, navodeći da su međunarodni standardi postupanja prema zatvorenicima ispoštovani, uključujući i pravila koja se odnose na human tretman osuđenih osoba.
Rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a još jednom je otvorila pitanje odnosa prema ratnim zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao i važnosti očuvanja sjećanja na žrtve genocida i drugih teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Predstavnici Bosne i Hercegovine poručili su da pravda za žrtve mora ostati prioritet, te da se zahtjevi za prijevremeno oslobađanje osuđenih za najteže zločine moraju posmatrati kroz prizmu odgovornosti, a ne političkih ili drugih interesa.