Nakon što su u parlamentarnu proceduru u Bosni i Hercegovini upućene izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija između BiH i Hrvatske koje američku kompaniju AAFS Infrastructure and Energy nominiraju za nosioca gradnje plinovoda, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto upozorena je u pismu EU, piše ugledni The Guardian.
– Ključno je da se nacrti zakona temeljito koordiniraju interno unutar zemlje, kao i s relevantnim službama Evropske komisije. To podrazumijeva dijeljenje nacrta zakona radi procjene u ranoj fazi procesa izrade, čime se osigurava usklađenost sa standardima EU. Na taj način Bosna i Hercegovina može nastaviti napredovati na svom putu prema EU i izbjeći propuštanje prilika za daljnju integraciju, kao i finansijskih prilika, uključujući i one u okviru Agende za reformu – stoji u pismu koje je šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca uputio Borjani Krišto.
Pozivajući se na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i proces integracije u EU koji BiH ima s EU, Soreca upozorava predsjedavajuću Vijeća ministara BiH da regulatorna procedura u njenoj državi mora sadržavati regulatornu neovisnost, razdvajanje i učinkovit pristup trećih strana, kako je, napominje, utvrđeno u primjenjivoj pravnoj stečevini Energetske zajednice o plinu i uredbi. Iz potonje napomene šefa Delegacije EU u BiH britanski dnevnik Guardian zaključuje kako EU smatra da je BiH, nominirajući kompaniju AAFS Infrastructure and Energy za nosioca projekta u zakonskom prijedlogu, prekršila odredbe koje je prihvatila na putu eurointegracija.
Sukob s Trumpom
Guardian procjenjuje da je EU zbog plinovoda Južna interkonekcija u BiH spremna ući u sukob s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
– EU riskira sukob s Donaldom Trumpom nakon što je pokušao odgoditi dodjelu unosnog ugovora za plinovod za Balkan kompaniji koju vodi njegov lični advokat. AAFS Infrastructure and Energy osnovan je u novembru prošle godine i nije otkrio svoje vlasnike.
Predvode ga dva vodeća člana Trumpove kampanje za poništavanje njegovog izbornog poraza 2020., Jesse Binnall, advokat koji ga je branio od optužbi za poticanje nereda u Kapitolu nakon poraza, i Joe Flynn, brat bivšeg predsjednikovog savjetnika za nacionalnu sigurnost – piše britanski dnevnik, stavljajući spor oko Južne interkonekcije u kontekst sukobljavanja između Evropske komisije i State Departmenta o trgovinskom sporu i daljnjem finansiranju rata u Ukrajini.
Pritom Guardian propušta podsjetiti da je EK u pregovorima s Bijelom kućom o daljnjim carinskim uvjetima za izvoz iz EU u SAD pristala na sve što je Bijela kuća tražila te da Ukrajina i dalje prima obavještajnu i logističku pomoć SAD-a u ratu s Rusijom, dok je finansijsku pomoć Washingtona zamijenio transfer novca iz Bruxellesa.
Za britanski list sporna je sposobnost AAFS-a da nosi jednu takvu investiciju u BiH jer, napominje Guardian, nema nikakvo iskustvo u plinovodima.
– AAFS, prema riječima njegovih lokalnih predstavnika, planira uložiti 1,5 milijardi dolara u naftovod i druge bosanske infrastrukturne projekte. U martu su zastupnici odobrili zakon za koji je Transparency International rekao da će postaviti „opasan presedan“ propisivanjem da ugovor mora ići AAFS-u bez natječaja – dodaje Guardian, dovodeći izbor AAFS Infrastructure and Energy za nosioca plinovodnog projekta u BiH u vezu i sa sankcijama koje je SAD uveo pa ukinuo bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Banjalučke veze
Joe Flynn, navodi britanski dnevnik, brat bivšeg šefa američke obavještajne službe Michaela Flynna, lobirao je za „vođu bosanske srpske nacionalističke frakcije Milorada Dodika“.
– Lobistička kampanja uspjela je u oktobru ukinuti američke sankcije Miloradu Dodiku, vođi bosanskih Srba koji je potkopavao mirovni sporazum iz 1995. kojim je okončan trogodišnji rat u kojem je ubijeno više od 100 hiljada ljudi – piše Guardian, propuštajući spomenuti da specijalni ured američkog Ministarstva finansija zadužen za provođenje sankcija OFAC nije dužan obrazlagati uvođenje sankcija osobama i kompanijama, kao ni njihovo ukidanje, pa to nije učinio ni u slučaju Milorada Dodika, čija se popularnost među Srbima u BiH, inače, zasniva na vraćanju izvornog duha Dejtonskog sporazuma, a ne na njegovom kršenju, kako navodi list.
– U aprilu ove godine Donald Trump Jr., koji vodi porodično poslovno carstvo, posjetio je Banju Luku, glavni grad Republike Srpske (RS) unutar Bosne i Hercegovine. Iako se čini da ni on ni Michael Flynn nisu direktno uključeni u projekt naftovoda, Dodik ga je podržao – zaključuje Guardian, pogrešno navodeći da je RS autonomna jedinica unutar BiH. Prema Ustavu BiH, i RS i Federacija BiH definirani su kao entiteti od kojih se sastoji BiH.
Dionica prema Hrvatskoj
Luigi Soreca nije se u pismu Borjani Krišto bavio ni Miloradom Dodikom ni referencama AAFS-a, nego je insistirao na obavezama BiH prema pravnoj stečevini EU koje proistječu iz Sporazuma o pridruživanju.
– Oba instrumenta su pravno obavezujuća prema okviru Energetske zajednice, a potpuno usklađivanje zakona o električnoj energiji i plinu na nivou entiteta mora se osigurati u skladu s tim. Također bih želio podsjetiti da je potpuna provedba Trećeg energetskog paketa među ključnim prioritetima navedenim u Agendi reformi te naglasiti uporno neispunjavanje obaveza BiH prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, što je dugogodišnji problem koji riskira potkopavanje i reforme energetskog sektora zemlje i njenih širih težnji za evropskim integracijama. Kako bi se održao zamah u procesu pristupanja Evropi, bitno je da svi zakonodavni razvoji u energetskom sektoru, uključujući plin, doprinesu ispunjavanju obaveza pristupanja BiH – napisao je šef Delegacije EU u BiH.