Bosna i Hercegovina ne smije biti talac regionalnih interesa – međunarodno pravo mora biti iznad dnevne politike!
Bosna i Hercegovina je suverena i međunarodno priznata država čiji su teritorijalni integritet, nezavisnost i ustavni poredak garantovani međunarodnim pravom. Ipak, gotovo tri decenije nakon završetka rata, država je i dalje izložena političkim pritiscima koji dolaze izvan njenih granica, dok međunarodna zajednica prečesto odgovara saopćenjima umjesto konkretnim mjerama.
Sve otvorenije političko miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine predstavlja ozbiljan izazov njenom suverenitetu. Istovremeno, posljednjih godina i politika Republike Hrvatske sve češće nastupa prema Bosni i Hercegovini kroz prizmu uskih etničkih interesa, umjesto dosljedne podrške njenim državnim institucijama i evropskom putu. Takav pristup ne doprinosi stabilnosti niti dobrosusjedskim odnosima, već produbljuje političke podjele i slabi povjerenje među građanima.
Evropski parlament u više je navrata potvrdio nepovredivost suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, osudio destabilizirajuće djelovanje i podršku secesionističkim politikama te pozvao sve regionalne aktere da poštuju nezavisnost Bosne i Hercegovine. Istovremeno, sve su glasniji zahtjevi da Evropska unija odlučnije reaguje na svaki oblik političkog pritiska ili uplitanja susjednih država u unutrašnje poslove BiH
Međunarodna zajednica, a posebno Evropska unija i Ured visokog predstavnika, ne mogu više ostati nijemi posmatrači. Ako se od Bosne i Hercegovine traži poštivanje međunarodnog prava, onda isto pravo mora biti zaštićeno i od svih pokušaja političkog potkopavanja njene suverenosti, bez obzira odakle oni dolazili.
Još je neprihvatljivije što se godinama ne provode presude međunarodnih sudova. Presude međunarodnih krivičnih sudova, kojima su utvrđeni genocid u Srebrenici i brojni ratni zločini, nisu predmet političke rasprave nego dio međunarodnog pravnog poretka. Njihovo negiranje i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca predstavljaju napad na vladavinu prava, dostojanstvo žrtava i temelje mira.
Istovremeno, presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić–Finci, Zornić, Pilav, Pudarić i drugim jasno potvrđuju da Bosna i Hercegovina mora ukloniti diskriminaciju iz svog ustavnog i izbornog sistema i svim građanima osigurati jednaka politička prava. Te presude godinama ostaju neprovedene, čime se podriva povjerenje u evropske institucije i kredibilitet procesa evropskih integracija.
Sve je više pravnih stručnjaka koji smatraju da bi Bosna i Hercegovina trebala razmotriti donošenje propisa kojima bi osobama koje javno negiraju ili veličaju pravosnažno utvrđene ratne zločine i genocid bilo onemogućeno obavljanje javnih funkcija. Takve mjere već postoje u različitim oblicima u pojedinim evropskim državama kada je riječ o zaštiti ustavnog poretka i demokratskih vrijednosti.
Međunarodna zajednica treba prestati nagrađivati političke blokade već dosljedno provoditi vlastite odluke. To podrazumijeva punu primjenu zabrane negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, ali i razmatranje dodatnih zakonskih rješenja kojima bi se onemogućilo obavljanje javnih funkcija osobama koje javno podržavaju ili negiraju pravosnažno utvrđene ratne zločine i genocid, uz puno poštovanje domaćeg i međunarodnog prava.
Bosni i Hercegovini nisu potrebni novi politički eksperimenti niti tutorstvo susjednih država. Potrebni su dosljedna primjena međunarodnog prava, zaštita državnog suvereniteta i jednakost svih građana pred zakonom. Svako drugačije postupanje predstavlja odustajanje od vrijednosti koje Evropa tvrdi da brani, piše Banjalučanin iz Švedske Edin Osmančević.
Tagovi:
osmančević