Politička scena BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti
Politička scena u Bosni i Hercegovini ulazi u period pojačane neizvjesnosti. Nakon što su u javnosti objavljene informacije o mogućem ukidanju sankcija određenim domaćim akterima – što je u međuvremenu potvrđeno – u diplomatskim krugovima pojavile su se i spekulacije o mogućem odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta iz BiH.
Prema nezvaničnim izvorima, kao najizgledniji termin spominje se sredina naredne godine.
Iako se govori o njegovom povlačenju, Ured visokog predstavnika (OHR) zasad ostaje aktivan. Bonske ovlasti – mehanizam koji visokom predstavniku omogućava reakciju u slučaju ozbiljnih blokada – ostaju u pravnom okviru, ali bi se, prema navodima sagovornika, ubuduće koristile samo u posebnim situacijama.
Sve ove informacije, kako tvrde analitičari, uklapaju se u širi diplomatski kontekst i smjernice relevantnih međunarodnih partnera.
Mogući “dogovor” i promjene odnosa snaga
„Prema mojim saznanjima, potvrđenim iz više izvora, Christian Schmidt se nalazi u složenoj poziciji. Dogovor određenih aktera sa međunarodnim zvaničnicima odnosi se i na njegov status, a po tom dogovoru – on bi u narednom periodu trebao napustiti dužnost“, izjavio je za Vijesti u 7 Sead Numanović, urednik portala Politicki.ba.
On navodi da međunarodna zajednica ne planira gašenje OHR-a, te da će Bonske ovlasti ostati dio institucionalnog okvira, ali uz restriktivniju primjenu.
Numanović smatra da će ključni izazov u narednim mjesecima biti procjena kada i prema kome koristiti ta ovlaštenja, kako bi se izbjegle dodatne tenzije.
Može li BiH funkcionisati bez međunarodnog nadzora?
Pitanje uloge OHR-a ponovo otvara temu stabilnosti domaćih institucija. U društvu u kojem su politički procesi često opterećeni blokadama, dio analitičara upozorava da bi smanjenje međunarodne uloge moglo dodatno zakomplikovati situaciju.
„Kancelarija visokog predstavnika ima važnu ulogu u održavanju institucionalne ravnoteže. Uklanjanje tog faktora nadzora u trenutnoj geopolitičkoj situaciji moglo bi stvoriti dodatne izazove“, smatra novinar i kolumnista Dragan Bursać.
Prema njegovim riječima, dio političkih struktura već duže vrijeme zagovara smanjivanje međunarodnog prisustva, dok drugi smatraju da je ova podrška i dalje neophodna.
Lobiranje i širi diplomatski kontekst
Poznato je da je u proteklim godinama uložen značajan novac u lobističke aktivnosti s ciljem jačanja međunarodnog položaja određenih političkih aktera. Uprkos tome, restriktivne mjere i političke tenzije u regionu nisu u potpunosti izbjegnute.
Analitičari smatraju da aktuelne promjene predstavljaju pokušaj balansiranja različitih interesa – kako domaćih, tako i međunarodnih – uz postepeno testiranje kapaciteta institucija BiH.
„Administracija Sjedinjenih Država otvorena je za novi pristup, što može uključivati promjene u načinu na koji se pristupa političkim procesima u Bosni i Hercegovini“, dodao je Bursać.
U narednom periodu posebnu pažnju privlačit će buduće odluke OHR-a i reakcije međunarodnih partnera, posebno u trenutku kada se u Vijeću sigurnosti UN-a mijenja redoslijed predsjedavanja.