Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, najavio je da je plan da će 9. januara bude proglašen novi Ustav Republike Srpske, uz napomenu da će, ukoliko se do tog roka ne završe sve procedure, novi najviši pravni akt biti usvojen u nekom kasnijem terminu. U izjavi za RTRS, Dodik je naveo da će “novi ustav biti moderan, da će uvažavati konstitutivnost svih naroda, ali i onemogućiti dalje zloupotrebe u funkcionisanju republičkih institucija”.
Dodik je poručio da najavljene ustavne promjene nisu usmjerene protiv Bošnjaka ili bilo kog drugog konstitutivnog naroda, već isključivo protiv opstrukcija i zloupotreba institucionalnih poluga koje, prema njegovim riječima, dolaze iz “političkog Sarajeva”.
Najavljene izmjene donose nekoliko ključnih institucionalnih i teritorijalno-administrativnih novina:
Prema Dodikovim najavama, ustavna rješenja trebaju omogućiti da se stav svakog naroda sasluša i uvaži, ali da demokratska kvalifikcirana većina nesmetano donosi odluke bez mehanizama za vještačke blokade.
Predviđena je reorganizacija načina rada i nadležnosti Vijeća naroda Republike Srpske kako bi se, navodno, postigao viši stepen efikasnosti u zakonodavnom procesu.
Novim Ustavom biće precizirano da je Banja Luka glavni grad bh. entiteta Republike Srpske, a ne Sarajevo kako to eksplicitno stoji u Ustavu BiH, dok bi prema Dodikovim najavama, status prijestolnice zvanično pripao Palama.
KO ĆE HAPSITI DODIKA?
„Slobodna Bosna“ podsjeća kako u slučaju da donošenje novog entitetskog Ustava pravno ili institucionalno ugrozi Ustav Bosne i Hercegovine ili Dejtonski mirovni sporazum, nadležnost i kazne su zakonski definirane na sljedeći način:
Eventualni nalog za hapšenje ili privođenje može izdati isključivo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Sud Bosne i Hercegovine.
Samo izvršenje naloga na terenu sprovode državne agencije za provođenje zakona, prvenstveno Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), a u zavisnosti od lokacije i saradnje institucija, nalog se može uputiti i Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).
Koja kazna mu prijeti?
U zavisnosti od pravne kvalifikacije djela koju bi Tužilaštvo BiH eventualno postavilo, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine relevantna su dva ključna člana:
Napad na ustavni poredak (Član 156)
Ako se usvajanje akata pravno okarakterizira kao pokušaj promjene ustavnog poretka BiH ili svrgavanja njenih najviših institucija upotrebom sile, prijetnjom silom ili protivpravnim ustavnim djelovanjem, predviđena je kazna zatvora od najmanje pet godina.
Neizvršavanje odluka visokog predstavnika ili Ustavnog suda BiH (Član 203a)
S obzirom na to da visoki predstavnik (OHR) ili Ustavni sud BiH mogu poništiti takav ustav ako zaključe da krši Dejtonski sporazum, odbijanje sprovođenja tih odluka povlači kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora, uz obaveznu mjeru prestanka obavljanja službene dužnosti.
No, ne treba zaboraviti da je na čelu SIPA-e Dodikov čovjek Darko Ćulum, a na čelu Tužiteljtstva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić, koji se također povezuje s smijenjenim i osuđenim bivšim entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom.
Ćulum je, podsjećamo, izbjegao kaznenu odgovornost nakon napuštanja i povratka na čelo SIPA-e po nalogu Milorada Dodika, upravo zahvaljujući bh. pravosuđu.
(SB)