Fotografija Željke Cvijanović, članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, s Kimberly Guilfoyle, američkom ambasadoricom u Grčkoj i nekadašnjom zaručnicom Donalda Trumpa Jr., ponovo se dijeli na društvenim mrežama nakon što se američka diplomatkinja našla u središtu afere zbog navoda da je od republikanskog donatora tražila 100.000 dolara za podmirenje ličnog računa.
Slučaj je otvorio pitanja o odnosu privatnih finansijskih interesa i političkog utjecaja, ali i o načinu na koji domaći političari predstavljaju svoje kontakte s ljudima iz okruženja američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Za Željku Cvijanović ovaj slučaj ne znači da je povezana s navodnim nepravilnostima. Ipak, ponovo je u prvi plan stavio fotografiju koja se može posmatrati i kroz širu raspravu o tome koliko međunarodni kontakti zaista znače ako iza njih ne stoje konkretni politički ili ekonomski rezultati.
Afera zbog navodnih 100.000 dolara
Prema izvještajima The Wall Street Journala i CBS Newsa, poslovni čovjek i republikanski donator Eric Deters tvrdio je da je Guilfoyle tražila da joj uplati 100.000 dolara kako bi podmirila račun American Expressa, u periodu kada se pripremala za potvrdu ambasadorske funkcije.
Deters je naveo da je zauzvrat očekivao pomoć u pristupu visokim zvaničnicima Trumpove administracije, ali je tvrdio da novac nije uplatio.
Guilfoyle i njen pravni tim osporili su optužbe i vjerodostojnost dijela poruka koje su predstavljene u vezi sa slučajem. Ona negira da je učinila bilo šta pogrešno.
Političke posljedice, međutim, uslijedile su nakon što je Bijela kuća 13. oktobra saopćila da je od nje zatražena ostavka.
Slučaj je tako stavio u pitanje javni imidž osobe čiji su politički kontakti godinama bili važan dio njenog djelovanja u republikanskim krugovima. Ipak, navodi o mogućoj trgovini utjecajem ne mogu se smatrati dokazanim činjenicama dok nadležne institucije ne utvrde sve okolnosti.
Fotografija Cvijanović i Guilfoyle ponovo u fokusu
Guilfoyle je godinama bila prisutna u političkim krugovima bliskim Republikanskoj stranci, a dodatnu pažnju privlačila je zbog veze s Donaldom Trumpom Jr., sinom američkog predsjednika.
Njeno imenovanje za ambasadoricu u Grčkoj predstavljalo je nastavak političkog angažmana na međunarodnoj sceni. Zbog toga su susreti s njom mogli biti predstavljani kao kontakt s osobom koja ima pristup krugovima bliskim američkom predsjedniku.
Upravo takve fotografije često imaju posebnu vrijednost u domaćoj politici. Susret s američkim zvaničnikom ili osobom iz njegovog okruženja može se koristiti kao poruka da određeni političar ima međunarodne veze i pristup centrima odlučivanja.
Međutim, fotografija sama po sebi ne govori šta je tokom susreta dogovoreno, da li je razgovarano o konkretnim pitanjima niti je li iz njega proizašla bilo kakva promjena u politici neke države.
U slučaju Željke Cvijanović nema javno predočenih dokaza da je bila upoznata s navodnim nepravilnostima koje se pripisuju Guilfoyle. Njihov susret i optužbe protiv američke diplomatkinje dvije su odvojene stvari.
Šta su građani dobili od političkih kontakata u Washingtonu?
Politički vrh Republike Srpske godinama nastoji pokazati bliskost s određenim krugovima u Washingtonu, a sastanci i fotografije s ljudima povezanim s američkom administracijom često se predstavljaju kao dokaz međunarodnog utjecaja.
Ipak, stvarni domet takvih kontakata trebalo bi procjenjivati na osnovu konkretnih rezultata. To podrazumijeva zvanične sporazume, ekonomsku saradnju, podršku određenim projektima ili jasno dokumentovane promjene u odnosima između institucija.
Poznanstvo s osobom bliskom američkom predsjedniku ne znači automatski da će Washington promijeniti svoju politiku prema Bosni i Hercegovini. Jednako tako, zajednička fotografija ne predstavlja dokaz posebnog diplomatskog dogovora.
Zbog toga je legitimno pitati kakve su konkretne koristi za građane Bosne i Hercegovine i Republike Srpske proizašle iz međunarodnih kontakata kojima se političari javno hvale.
Takvo pitanje nije vezano samo za Cvijanović, već i za širu političku praksu u kojoj se simbolični susreti ponekad predstavljaju kao značajni vanjskopolitički uspjesi, bez detaljnog objašnjenja njihovih stvarnih posljedica.
Politički marketing umjesto konkretnih rezultata?
Afera Guilfoyle ponovo je skrenula pažnju na razliku između političkog imidža i institucionalnih rezultata.
Međunarodni kontakti mogu biti korisni u diplomatiji i politici, ali njihova vrijednost zavisi od toga da li doprinose ostvarivanju konkretnih ciljeva. Fotografije, rukovanja i prisustvo na međunarodnim događajima mogu imati promotivnu vrijednost, ali nisu sami po sebi dokaz političkog uspjeha.
Kada se osoba s kojom je neki političar ostvario kontakt kasnije nađe u središtu skandala, ranije fotografije dobijaju novi javni kontekst. To ne znači da je političar koji se fotografisao s tom osobom odgovoran za njene postupke, već da se otvara pitanje na čemu se zasnivala javna vrijednost tog susreta.
Upravo zbog toga važno je odvojiti političku promociju od stvarnih rezultata i tražiti jasne informacije o tome šta je dogovoreno, šta je realizovano i kakvu korist su građani imali od takvih aktivnosti.
Cvijanović se nije javno oglasila o novom kontekstu fotografije
U dostavljenom materijalu nema informacije da se Željka Cvijanović javno oglasila povodom afere Guilfoyle i ponovnog dijeljenja njihove zajedničke fotografije.
Zbog toga se ne može zaključiti da Cvijanović namjerno izbjegava komentarisanje slučaja niti se može znati kako danas procjenjuje značaj tog susreta.
Ostaje, međutim, otvoreno pitanje kakav je konkretan značaj susret imao i da li je iz njega proizašla bilo kakva mjerljiva korist za Bosnu i Hercegovinu ili Republiku Srpsku.
Dok odgovori na ta pitanja ne budu dostupni, fotografija ostaje dokument jednog susreta čiji se politički značaj može procjenjivati samo u kontekstu poznatih činjenica, a ne na osnovu pretpostavki.