data-nosnippet>
Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu nedavno je uspješno izvedena transplantacija bubrega u kojoj je punica donirala bubreg svom zetu.
“Oboje su dobro. Punica je već otpuštena iz bolnice, a zet se uskoro otpušta”, rekao je za N1 dr. Damir Rebić, nefrolog KCUS-a.
Ova transplantacija je prva takve vrste u BiH – punica svom zetu. Prije nekoliko mjeseci, sličan slučaj desio se kada je svekar darovao bubreg snahi.
“Svaka transplantacija nosi emociju, ali ovakvi nesrodni slučajevi dodatno pokazuju snagu ljudske dobrote”, ističe Rebić.
KCUS je trenutno lider u broju transplantacija u BiH, a sljedeće sedmice planirana je još jedna – tzv. preemptivna transplantacija. Mladom pacijentu, prije nego što krene na dijalizu, majka će darovati bubreg.
“Pacijent je već bio pripremljen, nismo gubili vrijeme. On neće osjetiti traumu dijalize, već će nastaviti život bez prekida”, objašnjava Rebić.
Do sada je u 2025. godini u KCUS-u urađeno 9 transplantacija. Prošle godine bilo ih je 17 – od čega 8 kadaveričnih (od preminulih donora). Ove godine – nijedna.
“Bez kadaverične donacije, sistem ne može opstati. Potrebna je jaka mreža, lanac u kojem nijedna karika ne smije ispasti”, upozorava dr. Rebić.
Iako u BiH postoji federalna lista čekanja na kojoj se trenutno nalazi 217 pacijenata, Rebić tvrdi da je to daleko od realnog broja:
“Imamo 2.700 ljudi na dijalizi. Realno, najmanje 600-700 njih ispunjava uslove za transplantaciju. Liste nisu ažurirane.
Dodaje da se često pacijenti šalju na transplantacije u inostranstvo – najčešće u Tursku, Hrvatsku ili Njemačku – ako se u BiH ne mogu izvršiti zbog složenih imunoloških ili hirurških prepreka.
U BiH potpisivanje donorske kartice još uvijek nema zakonsku snagu – u svakom slučaju, porodica preminulog mora dati saglasnost.
“Kartica ipak ima svoju vrijednost. Ona signalizira porodici da je pokojnik imao želju da daruje organe”, pojašnjava Rebić.
U zemljama poput Hrvatske i Španije svi građani su potencijalni donori, osim ako se izričito nisu izjasnili drugačije za života.
Rebić jasno poručuje: BiH hitno treba kampanju o darivanju organa.
“Imamo podršku svih vjerskih zajednica. I religijski gledano – darivanje organa je sevap, čin dobra. Svi smo statistički prije kandidati da primimo organ nego da ga darujemo”, ističe.
U Tuzli, nekadašnjem lideru transplantacija, u prvih šest mjeseci ove godine urađene su samo tri transplantacije. Razlog je – nedostatak stručnog kadra. U Republici Srpskoj transplantacije se ne rade, ali postoji plan da se one uskoro ponovo pokrenu.
“Jedna karika kad ispadne – urušava se cijeli lanac. Najveći izazov danas su odlazak stručnjaka, tromost sistema i nedostatak posvećenosti”, kaže Rebić.
Na pitanje kako očuvati bubrege, Rebić odgovara jednostavno:
“Voda. Hidratacija je ključ. Bubrezi ne bole dok ne bude kasno. Redovni pregledi mogu spasiti život.
U saradnji s Federalnim zavodom za javno zdravstvo, Udruženje nefrologa uskoro pokreće nacionalni program za prevenciju hronične bubrežne bolesti.
