Tokom neformalnog sastanka ministara Evropske unije na Kipru postignut je konsenzus da novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini imenuje Vijeće za implementaciju mira (PIC), bez potrebe za dodatnom potvrdom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, saznaje Raport.
Time bi, prema ovim informacijama, bio potvrđen raniji stav da će nasljednika Christiana Schmidta birati članice PIC-a, a ne Vijeće sigurnosti UN-a, što je procedura na kojoj su ranije insistirali Milorad Dodik i zvanična Moskva.
Kako je Raportu potvrđeno, dogovor je postignut 29. maja na Kipru, a zaključci su potom dostavljeni ambasadorima u Bosni i Hercegovini koji učestvuju u radu PIC-a.
To znači da bi na sjednici zakazanoj za 3. i 4. juli mogao biti imenovan novi visoki predstavnik, koji bi nakon odluke mogao odmah preuzeti dužnost.
Dodik ponovo kritikovao PIC
O ovoj temi govorio je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je ponovo osporio ulogu Vijeća za implementaciju mira.
„To ne postoji nigdje. On se nametnuo kao izraz političke volje jednog dijela zemalja. U njemu nema Rusije, urušen je konsenzus odlučivanja. To je inkarnacija koja se predstavlja u zlu instituciju koja ništa dobro ne može donijeti. Na neke stvari možemo da utičemo, na neke ne. Taj PIC nije dio Dejtona. Oni su sebi prigrabili moć“, rekao je Dodik.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se sve više govori o izboru novog visokog predstavnika i budućnosti OHR-a u Bosni i Hercegovini.
Dodik pred novim političkim izazovom
Dodik je ranije odbijao priznati Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, obrazlažući takav stav tvrdnjom da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN-a.
Međutim, eventualno imenovanje novog visokog predstavnika kroz istu proceduru otvara novo političko pitanje – posebno ukoliko novi kandidat bude imao podršku zapadnih partnera, uključujući Sjedinjene Američke Države.
Ukoliko odluka bude donesena isključivo kroz PIC, mogućnost blokade kroz Vijeće sigurnosti UN-a praktično bi bila izbjegnuta.
To znači da Rusija i Kina ne bi imale mogućnost korištenja veta u tom tijelu kako bi spriječile imenovanje novog visokog predstavnika, što bi u suprotnom moglo dovesti do institucionalnog vakuuma unutar OHR-a.
Rasprave o budućnosti Ureda visokog predstavnika intenzivirane su posljednjih sedmica, posebno nakon najava promjena u međunarodnom pristupu prema Bosni i Hercegovini i regionu.