Njemačka i Francuska predstavile su neslužbeni dokument (non-paper) o proširenju Europske unije koji bi trebao dati novi zamah procesu koji je godinama uglavnom u zastoju.
Ipak, u svom trenutnom obliku, on također predstavlja rizik za Zapadni Balkan – paradoksalno, posebno ako se pokaže uspješnim.
Njemačka i Francuska službeno su predstavile zajednički neslužbeni dokument (non-paper) pod nazivom “Novi zamah za proširenje”, s ciljem revitalizacije procesa eurointegracija koji je već godinama u dubokom zastoju. Dokument je odaslan kao izravan doprinos uoči ključnih samita Europske unije sa Zapadnim Balkanom i Moldavijom.
U tekstu se naglašava kako je od Europskog vijeća u Solunu prošlo više od dva desetljeća te da proširenje ostaje najprivlačnija ponuda i najutjecajniji vanjskopolitički instrument Unije. Pariz i Berlin upozoravaju da se predstojeći samiti ne smiju propustiti ako se Unija želi upotpuniti kao istinska zajednica europskih država.
Ukidanje proceduralnih kočnica i uvođenje klastera
Predloženi dokument donosi radikalan zaokret prema novom, procesu orijentiranom pristupu koji bi trebao eliminirati preformalizirane prepreke za među-korake. Prema novoj metodologiji, predlaže se spajanje određenih proceduralnih faza kako bi se proces pojednostavio i ubrzao.
Značajna novost je i prijedlog da se, uz potpunu suglasnost država članica, unaprijedi istodobno otvaranje svih relevantnih pregovaračkih klastera u trenucima kada to predloži Europska komisija. Fokus rada država kandidatkinja, Komisije i Vijeća time bi se prebacio s administrativnih i proceduralnih koraka na samu bit i supstancu reformi, koje i dalje moraju biti utemeljene na zaslugama i strogom poštovanju kriterija iz Kopenhagena.
Za jače političko usmjeravanje ovog procesa predviđa se i znatno bolja mobilizacija redovitih Međuvladinih konferencija.
Paradoksalni rizici za Zapadni Balkan
Iako službeni dokument nudi rješenja za bržu i dublju integraciju, analitičari upozoravaju na popratne komentare europskih diplomata koji ističu da ovakav model u trenutačnoj formi krije ozbiljne rizike za države Zapadnog Balkana. Paradoksalno, ti bi se rizici mogli najviše očitovati ako se nova metodologija pokaže uspješnom, jer bi mogla dovesti do postupne integracije u fazama, ostavljajući regiju u čekaonici punopravnog članstva uz pristup samo određenim dijelovima zajedničkog tržišta i fondova.
-Zajednički non-paper Berlina i Pariza donosi radikalan zaokret u politici proširenja koji za Bosnu i Hercegovinu ima dvostruko značenje:
Velike ekonomske prilike
Napušta se princip “sve ili ništa”. BiH bi kroz model postupne integracije mogla dobiti pristup jedinstvenom europskom tržištu roba i usluga te europskim fondovima i prije punopravnog članstva.
Bh. diplomati mogli bi sjediti na sastancima Vijeća EU kao promatrači, dok građani mogu očekivati praktične koristi poput integracije u EU sustav besplatnog roaminga.
Najveća zamka prijedloga jest strah da bi ekonomske povlastice mogle postati trajna zamjena za punopravno članstvo, ostavljajući BiH dugoročno bez prava glasa u Bruxellesu.
Proces je potpuno reverzibilan. Svako domaće političko nazadovanje, blokade ili kršenje vladavine prava znače automatsko ukidanje dodijeljenih povlastica i novca.
-Ovaj dokument nudi Bosni i Hercegovini ruku spasa u obliku pristupa europskom tržištu i novcu prije samog članstva, što je ogroman motiv za domaću ekonomiju. Međutim, “kvaka” je u tome što bi Bruxelles na ovaj način Bosnu i Hercegovinu mogao politički trajno ostaviti u čekaonici, bez prava glasa i odlučivanja u ključnim europskim institucijama, potvrđeno je iz diplomatskih izvora „Slobodnoj Bosni“.
-Za bh. političare ovo je jasan signal da je vrijeme izgovora prošlo, jer novi model nagrađuje isključivo konkretne reforme. Ipak, ključni izazov za BiH bit će uvođenje principa reverzibilnosti – ako domaće vođe nastave s političkim blokadama i narušavanjem vladavine prava, Bruxelles nam može preko noći ukinuti sve ustupljene ekonomske povlastice.
“Pariz i Berlin više ne traže od BiH da preko noći postane savršena država za ulazak u EU, već nude integraciju korak po korak. To je ujedno i velika prilika za ekonomske benefite, ali i opasan rizik da Zapadni Balkan postane tek ekonomska periferija Europe bez stvarne političke moći“, navodi se iz diplomatskih izvora za „Slobodnu Bosnu“.