Kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Slaven Kovačević iznio je ozbiljne sumnje u regularnost pojedinih dijelova izbornog procesa, tvrdeći da su on i njegova stranka „ozbiljno pokradeni“.
Kovačević od Centralne izborne komisije BiH traži dodatne provjere podataka o izlaznosti, biometrijskoj identifikaciji birača, glasanju nakon 19 sati i broju nevažećih glasačkih listića.
Za sada nema potvrde nadležnih institucija da su nepravilnosti koje Kovačević spominje zaista utjecale na izborni rezultat.
„Dozvolite da mislim da smo ozbiljno pokradeni“
Kovačević je svoje obraćanje započeo tvrdnjom da su i Demokratska fronta i on lično oštećeni tokom izbornog procesa.
„Dozvolite da mislim da smo ozbiljno pokradeni, DF i ja. Posebno sam lično pokraden“, naveo je.
Kao jedan od glavnih razloga za sumnju izdvojio je rast izlaznosti u posljednja dva sata glasanja u pojedinim sredinama u kojima, kako je naveo, HDZ BiH ima vlast ili većinu.
Sumnjiv mu rast izlaznosti od 17 do 19 sati
Prema službenom presjeku CIK-a, na nivou cijele Bosne i Hercegovine do 17 sati glasalo je 1.097.589 birača, odnosno 32,20 posto.
Kovačević, međutim, tvrdi da je u pojedinim sredinama koje je analizirao izlaznost u 17 sati bila između 30 i 33 posto, da bi do završetka glasanja prešla 40 posto.
„Ako prebrojimo takva mjesta, gdje je HDZ vlast, onda bi to izgledalo da je oko novih ili dodatnih 70-100.000 glasača ostvarilo svoje izborno pravo u samo dva sata“, naveo je Kovačević.
Takav rast ocijenio je „operativno nemogućim“ i zatražio objašnjenje CIK-a.
Njegova računica zasad nije nezavisno potvrđena kao dokaz nepravilnosti.
Postavlja pitanja i o biometrijskoj identifikaciji
Kovačević je problematizirao i odnos između broja birača evidentiranih novim biometrijskim sistemom i broja glasačkih listića pronađenih nakon završetka glasanja.
Traži da se utvrdi postoje li biračka mjesta na kojima se ti brojevi značajnije razlikuju te, ako postoje, šta je razlog takvih odstupanja.
Na ovogodišnjim izborima prvi put su šire korištene nove tehnologije koje uključuju biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje listića i bržu transmisiju rezultata.
Kovačević naglašava da podržava korištenje tehnologije, ali smatra da upravo podaci iz sistema sada trebaju omogućiti preciznu provjeru eventualnih nepravilnosti.
Traži provjeru glasanja nakon 19 sati
Još jedno pitanje koje je otvorio odnosi se na glasanje nakon službenog zatvaranja biračkih mjesta.
Pravila omogućavaju biračima koji se u trenutku zatvaranja već nalaze u redu da završe glasanje, a CIK je tokom izbornog dana najavio i produženje rada tamo gdje su biračka mjesta kasnije otvorena ili je bilo prekida.
Kovačević, međutim, smatra da podaci biometrijskog sistema i skenera mogu pokazati koliko se glasalo nakon 19 sati i na kojim lokacijama.
Prema njegovom stavu, trebalo bi provjeriti jesu li na takvim mjestima zaista postojali redovi birača ili druga opravdana okolnost.
Problematičan mu i broj nevažećih listića
Kovačević je među spornim pitanjima izdvojio i broj nevažećih glasačkih listića.
U svojim tvrdnjama spominje približno 60.000 nevažećih listića za izbor članova Predsjedništva BiH, ocjenjujući da takav podatak zahtijeva dodatnu provjeru i objašnjenje.
Ni sama činjenica da je određeni broj listića proglašen nevažećim ne predstavlja dokaz izborne manipulacije. Za takav zaključak bilo bi potrebno utvrditi zbog čega su listići nevažeći i postoje li nepravilnosti u njihovoj obradi.
Filipović je prema prvom presjeku imala 37.379 glasova više
Prema prvim preliminarnim rezultatima CIK-a, nakon 80 posto obrađenih biračkih mjesta, kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović imala je 92.854 glasa, dok je Kovačević imao 55.475.
Razlika je iznosila 37.379 glasova.
Trećeplasirani Zdenko Lučić u tom presjeku imao je 44.345 glasova.
Riječ je o preliminarnim podacima, pa konačan rezultat zavisi od obrade svih biračkih mjesta i ostalih kategorija glasova.
Kovačević traži reakciju nadležnih
Kovačević poručuje da očekuje od CIK-a i drugih nadležnih institucija da provjere okolnosti koje je naveo i da u eventualno spornim slučajevima postupaju prema zakonu.
Nije isključio ni mogućnost daljnjih pravnih koraka ukoliko smatra da provjere pokažu nepravilnosti.
Za sada, međutim, njegove tvrdnje predstavljaju navode i sumnje kandidata koji osporava određene aspekte izbornog procesa, a ne dokaz da je izborna krađa utvrđena.
Odgovor na pitanja o izlaznosti, biometrijskim podacima, glasanju nakon 19 sati i nevažećim listićima zato će zavisiti od eventualnih provjera CIK-a, žalbenih postupaka i drugih zakonom predviđenih procedura.
