Ratko Mladić, osuđeni ratni zločinac i bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, preminuo je danas, 27. augusta 2026. godine, u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u Hagu, gdje je služio doživotnu kaznu zatvora.
Mladić je 2017. godine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osuđen za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, prisilno premještanje, terorisanje civila Sarajeva, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Vijest o njegovoj smrti danas je jedna od glavnih tema u Bosni i Hercegovini i regionu, a prenijeli su je i brojni vodeći svjetski mediji, među kojima su Reuters, Associated Press, Financial Times, The Guardian, El País i drugi.
Dok širom BiH traju reakcije na smrt čovjeka čija je odgovornost za genocid i druge ratne zločine pravosnažno utvrđena, pažnju javnosti privukla je i objava Nemanje Cerovine, zaposlenika DKPT(Direkcije za koordinaciju policijskih tijela) iz Istočnog Sarajeva.
Cerovina je objavio fotografiju Ratka Mladića uz simbol slomljenog srca, čime je javno izrazio žaljenje zbog smrti osuđenog ratnog zločinca.
Posebno zabrinjava činjenica da se, prema našim informacijama, Cerovina navodno nalazi među novoprimljenim policijskim službenicima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT BiH).
Prema našim informacijama, Cerovina bi trebao biti dio posljednje klase primljene u DKPT BiH i trenutno se nalazi na probnom radu.
Prema našim saznanjima, prošle sedmice bio je angažovan na obezbjeđenju Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, dok je sinoć bio raspoređen na obezbjeđenje Ambasade Republike Turske.
Nakon ovoga, postavlja se jasno pitanje za sigurnosne agencije kako se vrši sigurnosna provjera osoba koje dobijaju posao u državnim policijskim institucijama i kojima se povjeravaju zadaci zaštite diplomatskih predstavništava i drugih objekata od posebnog sigurnosnog značaja.
DKPT BiH je državna policijska agencija čiji službenici obavljaju poslove zaštite osoba i objekata, uključujući diplomatska predstavništva, pa javni stavovi službenika o pravosnažno osuđenom ratnom zločincu otvaraju ozbiljna pitanja o profesionalnim standardima, integritetu i odnosu prema presudama međunarodnih sudova.
Također, postavlja se dodatno pitanje i da li će nadležni organi ispitati njegovu objavu i utvrditi postoje li elementi za pokretanje disciplinskog postupka, odnosno da li takvo ponašanje može imati posljedice po njegov radni status.
data-nosnippet>