Ustavni sud BiH razmatrat će Schmidtove izmjene Krivičnog zakona: Predmet povezan s presudom Miloradu Dodiku
Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskoro bi trebao otvoriti jedno od najznačajnijih pravnih pitanja u posljednjih nekoliko godina, koje se odnosi na ustavnost izmjena Krivičnog zakona BiH nametnutih odlukom visokog predstavnika. Riječ je o zakonskim odredbama koje su posljednjih godina izazvale brojne političke polemike, a koje su bile ključne i u sudskom postupku protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
Informacija o predmetu potvrđena je nakon zastupničkog pitanja koje je u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine postavila Sanja Vulić, zastupnica SNSD-a. U svom upitu tražila je pojašnjenje o statusu zahtjeva koji se odnosi na ocjenu ustavnosti spornih zakonskih odredbi, a Ustavni sud BiH dostavio je odgovor u kojem potvrđuje da je predmet već registrovan i da će biti razmatran na jednoj od narednih plenarnih sjednica.
Predmet zaveden pod oznakom U-43/25
Prema informacijama koje je dostavio Ustavni sud BiH, predmet je evidentiran pod oznakom U-43/25. Zahtjev se odnosi na ocjenu ustavnosti člana 203.a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
Iz Suda su naveli da će predmet biti razmatran u skladu s ustavnim nadležnostima ove institucije.
„Ustavni sud Bosne i Hercegovine će, kao i u svim ranijim predmetima, obrazložiti svoju nadležnost i odluku koju donese nakon razmatranja svih relevantnih činjenica i pravnih argumenata“, navedeno je u odgovoru dostavljenom Parlamentarnoj skupštini BiH.
Ovaj predmet privukao je veliku pažnju javnosti jer se odnosi na odredbe koje regulišu krivičnu odgovornost za neizvršavanje odluka visokog predstavnika, što je bilo jedno od ključnih pitanja u postupku vođenom protiv Milorada Dodika.
Veza sa sudskim postupkom protiv Dodika
Sporne odredbe Krivičnog zakona BiH postale su predmet intenzivnih političkih rasprava nakon što su pravosudne institucije zaključile da je Milorad Dodik postupio suprotno odlukama visokog predstavnika.
Prema ranijim sudskim odlukama, Dodik je kao predsjednik Republike Srpske potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, iako je visoki predstavnik prethodno donio odluke kojima je spriječeno njihovo stupanje na snagu.
Sudski organi su zaključili da je takvim postupanjem došlo do neizvršavanja odluka visokog predstavnika, što predstavlja krivično djelo predviđeno izmjenama Krivičnog zakona BiH.
Upravo zbog toga odluka Ustavnog suda BiH o ustavnosti tih zakonskih odredbi može imati značajne pravne posljedice i dodatno uticati na buduća tumačenja odnosa između domaćih institucija i međunarodnih mehanizama predviđenih Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Šta može ocjenjivati Ustavni sud BiH?
U svom odgovoru Sud se pozvao na raniju ustavnosudsku praksu koja je već razmatrala pitanja vezana za djelovanje visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Prema ranijim stavovima ove institucije, mandat i ovlaštenja visokog predstavnika proizilaze iz međunarodnih sporazuma i akata povezanih s provedbom Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zbog toga Ustavni sud ne razmatra samo postojanje ili legitimnost bonskih ovlaštenja kao međunarodnog mehanizma.
Međutim, situacija se mijenja kada odluka visokog predstavnika postane sastavni dio domaćeg pravnog sistema. U takvim okolnostima zakon koji je nametnuo visoki predstavnik dobija status propisa koji se primjenjuje na teritoriji Bosne i Hercegovine i može biti predmet ustavne kontrole.
To praktično znači da Sud može ocjenjivati da li je sadržaj zakona u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, ali ne i samu međunarodnu nadležnost visokog predstavnika da donese određenu odluku.
Odluka koja bi mogla imati šire posljedice
Pravni stručnjaci smatraju da će predmet U-43/25 biti jedan od najznačajnijih slučajeva pred Ustavnim sudom BiH u narednom periodu. Njegov ishod mogao bi imati uticaj ne samo na pravne postupke povezane s neizvršavanjem odluka visokog predstavnika, nego i na buduće odnose između domaćih institucija i međunarodne zajednice.
Zbog političke osjetljivosti pitanja i činjenice da je povezano s presudom protiv Milorada Dodika, odluka Ustavnog suda BiH očekuje se s velikim interesovanjem kako u političkim krugovima, tako i među pravnim stručnjacima u Bosni i