Može li pitanje izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine ponovo postati centralna politička tema u zemlji? Sudeći prema posljednjim reakcijama koje dolaze iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, rasprava o Izbornom zakonu tek ulazi u novu fazu.
Polemika se dodatno rasplamsala nakon izjava Slavena Kovačevića, kojeg je Demokratska fronta ranije predstavila kao svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Njegovi komentari na račun hrvatskog premijera Andreja Plenkovića izazvali su brojne reakcije, posebno među hrvatskim političkim predstavnicima koji već godinama insistiraju na izmjenama izbornog zakonodavstva.
Stara rasprava
Pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda jedno je od najspornijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Godinama traje rasprava o tome da li postojeći izborni sistem omogućava da jedan narod bira političke predstavnike drugom narodu, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Upravo zbog toga svaka nova izjava o ovoj temi izaziva veliku pažnju javnosti, ali i nove političke sukobe između različitih stranaka i političkih blokova.
Kovačevićev odgovor
Nakon što je Andrej Plenković tokom posjete Bosni i Hercegovini ponovo govorio o potrebi izmjena Izbornog zakona, reagovao je i Slaven Kovačević.
– U Izbornom zakonu BiH još od potpisivanja Daytona do danas ništa nije promijenjeno u odnosu na ono što je dogovoreno i potpisano u Daytonu, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, osim što je Christian Schmidt intervenirao po želji Plenkovića, čime se i sam Plenković pohvalio. Odnosno, u izbornom sistemu BiH i dalje na izborima biraju građani, a ne narodi. Tako je bilo, tako će i ostati – rekao je Kovačević.
Njegove riječi izazvale su burne reakcije među političkim predstavnicima koji smatraju da je upravo postojeći sistem jedan od glavnih uzroka dugogodišnjih političkih sporova.
Pitanje preglasavanja
Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini već godinama upozoravaju na problem koji nazivaju preglasavanjem hrvatskog naroda prilikom izbora člana Predsjedništva BiH.
U središtu tih rasprava često se nalazi slučaj Željka Komšića, koji je više puta biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Njegovi politički protivnici tvrde da je do pobjede dolazio prvenstveno zahvaljujući glasovima bošnjačkih birača, dok njegove pristalice ističu da je izabran u skladu sa važećim zakonima i demokratskim procedurama.
Zbog toga se pitanje izmjena Izbornog zakona redovno vraća u fokus političkih pregovora.
Nova kritika
Kovačević se nije zaustavio samo na komentarima vezanim za Bosnu i Hercegovinu. U svom obraćanju osvrnuo se i na stanje izbornog sistema u Hrvatskoj.
– Posebno nakon što je Ustavni sud RH utvrdio da postoji nejednakost, odnosno različita vrijednost glasova koji dolaze iz različitih izbornih jedinica u RH, umjesto što zloupotrebljava službenu posjetu Sarajevu kako bi obmanjivao javnost svojim željama za aparthejdom u izbornom sistemu BiH – rekao je.
Ovakve ocjene dodatno su zaoštrile retoriku između političkih aktera koji imaju potpuno različite poglede na način uređenja izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.
Pozivanje na Dayton
Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Kovačević je poručio da hrvatski premijer pogrešno tumači njegove osnovne ciljeve.
– Ciljevi se odnose na eliminiranje svih posljedica agresije, etničkog čišćenja i drugih ratnih zločina utvrđenih u Hagu u predmetu ‘Prlić i ostali’ kao udruženi zločinački poduhvat. Izborni zakon BiH naša je stvar i kao takav usklađivat će se s evropskim standardima i nikako drugačije – poručio je.
Njegov stav razlikuje se od onoga što godinama zastupaju hrvatski politički predstavnici koji insistiraju na tome da se kroz izmjene Izbornog zakona osigura mogućnost da svaki konstitutivni narod bira svog legitimnog predstavnika.
Plenkovićev odgovor
Sa druge strane, Andrej Plenković je tokom posjete Bosni i Hercegovini ponovio stav koji zastupa već duži niz godina.
– Da se htjelo ovo što sad imamo, onda bi to ljudi koji su pisali Dejtonski sporazum za BiH tako i napisali. Htjelo se nešto drugo, da sva tri naroda biraju svoje predstavnike – rekao je Plenković.
Prema njegovom mišljenju, sadašnje stanje nije u skladu sa izvornom namjerom kreatora Dejtonskog sporazuma.
Podrška međunarodne zajednice
Hrvatski premijer smatra da međunarodna zajednica dobro razumije problem na koji hrvatski politički predstavnici ukazuju godinama.
– Nije se očekivalo da će se to promijeniti. Napori za promjenu prije svega su dio onoga što se treba dogovoriti unutar BiH. Više puta se bilo nadomak, ali se nažalost nije dogodilo. To je za nas iznimno važno. Mi taj problem poznajemo i rješavamo ga otvoreno. Zna to i međunarodna zajednica – naglasio je Plenković.
Nova politička utrka
Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da Željko Komšić nakon dva uzastopna mandata više nema mogućnost nove kandidature za istu funkciju. Time se otvara potpuno novo političko poglavlje kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Demokratska fronta već je ranije saopštila da će njihov kandidat biti upravo Slaven Kovačević. Sa druge strane, HDZ BiH predstavio je Darijanu Filipović kao kandidatkinju, dok je opoziciona hrvatska grupacija podržala kandidaturu Zdenka Lučića.
Zanimljivo je da je upravo Kovačević ranije tužio Bosnu i Hercegovinu pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog, kako je tvrdio, nemogućnosti kandidovanja kao pripadnik grupe Ostalih, odnosno građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda.
Upravo zbog toga njegova kandidatura za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izaziva dodatne polemike i komentare u političkoj javnosti. Kako se izbori budu približavali, očekuje se da će pitanje Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja ponovo dominirati političkom scenom Bosne i Hercegovine.