Evo zašto je Dodik izabrao baš ovaj momenat da izazove krizu u BiH….
“Paradoksalno je da je Uniji veći problem eventualno prisustvo političara sa Zapadnog Balkana, uključujući i ove iz BiH, na obilježavanju 9. maja u Rusiji, nego njihovo dugogodišnje neskriveno djelovanje po ruskom diktatu”, kaže profesorica Džananović Miraščija.
Iz izjava Kaje Kallas u Sarajevu i danas u Luxembourgu vidimo da je Europskoj Uniji trenutno lakše da svjesno zažmiri i izabere da vjeruje da je krizu moguće deeskalirati kroz insistiranje na nastavku EU puta. Sve i da je to moguće, to bi BiH samo dovelo do naredne, još veće krize, kaže u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” Nedžma Džananović Miraščija, redovna profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Profesorica FPN-a za naš portal govorila je o aktuelnoj političkoj situciji u Bosni i Hercegovini, odnosno o diplomatskom skandalu presjednika RS-a Milorada Dodika koji je njemačku ministricu Annu Lührmann proglasio personom non grata, posjeti visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaje Kallas BiH, kao i novoj američkoj politici…
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas bila je prije nekoliko dana u BiH. Poslana je poruka da EU stoji uz BiH i njenu budućnost te da su pokušaji podjela koje provodi rukovodstvo bh. entiteta Republike Srpske opasni i neprihvatljivi. “Vaši građani žele biti u EU, uz par konkretnih koraka o kojima smo danas govorili zemlja će moći i formalno otvoriti pregovore. Nema prečica za ulazaka u EU, ali vrata su Bosni i Hercegovini otvorena”, poručila je. Šta znači njena posjeta BiH u trenutku ove političke krize u zemlji koju je uzrokovao predsjednik RS-a?
Posjeta je započela primjerenom scenografijom, jer je Visoka predstavnica Kallas najprije posjetila EUFOR. To je bilo važno podsjećanje da je EU glavni akter na sigurnosnom planu u BiH. Dodat ću, da je ovo trenutno i jedino mjesto u svijetu gdje EU još uvijek može pokazati da je kredibilan sigurnosni akter.
U smislu očekivanih poruka, kao i prethodnih godina, EU ide u dobrom smjeru, ali daleko ispod svojih mogućnosti, pa i potreba aktuelnog trenutka. Veoma je važno da postoji napredak u razumijevanju situacije, pa se uz dosadašnje insistiranje na zaštiti suvereniteta i terotorijalnog integriteta, na jednak način, u smislu isticanja i prioriteta, govori o zaštiti ustavnog poretka BiH i vladavini prava. Na to čekamo četiri godine, još od 2021. kad je Dodik iz pasivno-agresivnog, prešao u neskriveno agresivno rušenje dejtonskog poretka. Da je tada bilo adekvatne reakcije na Dodikove provokacije, danas ne bi bilo ovakve krize.
Možete li se osvrnuti i na današnji sastanak Kallas s ministrima vanjskih poslova članica EU?
Ono što me posebno zabrinjava nakon ove posjete, pa i u kontekstu današnjeg sastanka ministara vanjskih poslova članica je nedorečenost i nekonzistentnost između dva aspekta djelovanja EU u BiH, onog za proširenje, koje vodi Marta Kos, i ovog za vanjsku i sigurnosnu politiku tj. krizno upravljanje kojeg vodi Kallas. Iz izjava Kallas u Sarajevu i danas u Luxembourgu vidimo da je Uniji trenutno lakše da svjesno zažmiri i izabere da vjeruje da je krizu moguće deeskalirati kroz insistiranje na nastavku EU puta. Sve i da je to moguće, to bi BiH samo dovelo do naredne, još veće krize. Politika proširenja već jako dugo ne daje suštinske rezultate I pomake, i krajnje je vrijeme da se dubinski reformira. Zato bi bilo važno da Kallas i EEAS u predstojećem periodu demonstriraju odlučnost i kredibilitet, kako ne bi morali djelovati u uvjetima još veće sigurnosne krize u BiH. “Ustavna kriza” u BiH, kako je Kallas danas opisala situaciju u BiH nije, kao u drugim državama, samo pravni spor, već ozbiljno ugrožavanje mira postignutog na temelju tog ustava i ukupnog angažmana međunarodne zajednice. Nije otvaranje pregovora ono što sada zabrinjava građane u BiH, već nesagledive posljedice do kojih može dovesti dalja eskalacija. Paradoksalno je da je Uniji veći problem eventualno prisustvo političara sa Zapadnog Balkana, uključujući i ove iz BiH, na obilježavanju 9. maja u Rusiji, nego njihovo dugogodišnje neskriveno djelovanje po ruskom diktatu.
Dodik izazvao novi diplomatski skandal, on je njemačku ministricu Annu Lührmann proglasio personom non grata. Nakon Njemačke i Austrije, evo i Nizozemski parlament zatražio je od Vlade te zemlje da razmotri uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Vaš komentar?
Ne želim ni na koji način amnestirati ljude koji slijepo slušaju Dodika ne razmišljajući o posljedicama, jer ovo jeste vrlo ozbiljan međunarodni skandal, makar je Njemačka prema BiH reagirala vrlo suzdržano. Možda i zato što je u Njemačkoj na pomolu nova vlada. Ova situacija, međutim, vrlo je ilustrativna i, nadam se poučna. Apsurdan momenat cijele posjete to da je gđa Lürman imala dogovoren sastanak sa Dodikovim saradnicima. I pored sankcija, dakle, ruka je bila ispružena, a razgovor ponuđen. To je ta nedorečenost i nekonzistentnost koju tipovi poput Dodika shvataju kao priliku za novu egzibiciju i demonstraciju sile u stilu “ne može nam niko ništa”, bar u entitetu koji je on privatizirao.
U pogledu sankcija ne postoji jedinstven stav u EU, i ne treba zaboraviti da se tu ne radi samo o Mađarskoj, mnoge su države nesklone tome iz sopstvenih razloga. Za mjere koje se sada uvode, I za neke koje se najavljuju mogu samo da kažem da je i premalo i prekasno. No, tu upravo dolazimo do onoga što je u ovom trenutku potrebno – lakše je, brže, učinkovitije, pa i finansijski isplativije, da se Unija u BiH angažira na rješavanju krize, nego da oklijevanjem i odugovlačenjem, te insistiranjem na “deeskalaciji”, ostavi još prostora i vremena za realizaciju planova odmetnutog entitetskog predsjednika i njegove privatne policije.
Naravno, postoji i širi međunarodni kontekst, koji samo podiže uloge. Ako Unija ne može biti ubjedljiv sigurnosni akter u BiH, gdje može? Čemu se može nadati u Ukrajini? Kakvu ulogu može imati prema Rusiji, ako joj ozbiljnu prepreku predstavlja odmetnuti Dodik?
Kako gledate na američku politiku dolaskom Donalda Trumpa konkretno prema Evropi, pa na taj način i prema našoj zemlji. Nekako u javnosti se plasiralo da BiH nije interesantna SAD-u, da li je to baš tako?
Nepredvidljivost je, čini mi se, ključna taktika predsjednika Trumpa, tako da su sva predviđanja vrlo nezahvalna, pa i neozbiljna. Udar na saveznike je bio višestruk, politički, vanjskopolitički i ekonomski. No, ne treba isključiti mogućnost da će u nekoj narednoj fazi prioritet biti nikad bliža saradnja s Evropom. Svaki američki predsjednik dolazi sa svojim obećanjima i planovima, ali su ih vrlo često međunarodne okolnosti primoravale na sasvim drugačiji angažman od onog koji su najavljivali. U kontekstu aktuelne krize u BiH i mogućih raspleta, moram istaknuti da je Dodik upravo odabrao ovaj trenutak i izricanje nepravosnažne presude kao izgovor za eskalaciju jer se jako trudi izazvati krizu koja će zahtjevati da BiH bude tema razgovora između Rusije i SAD. On to želi ishoditi na svaki mogući način. Nadam se da ne idemo tim putem, i to ne zbog eventualne intenzivnije uključenosti američke administracije, već zbog dobrobiti svih nas koji živimo u BiH.
Uz izjave državnog sekretara Rubija, koje su vrlo konzistentne s pozicijama koje je imao i ranije, meni je indikativan i način na koji je na pitanje o BiH odgovorila kandidatkinja za ambasadoricu SAD u Hrvatskoj prilikom saslušanja pred odborom za vanjsku politiku Senata. Ciljevi nove administracije u Hrvatskoj nisu bitno drugačiji nego ranije, plinovod Južna interkonekcija ostaje prioritet, a za sve ostalo, buduća ambasadorica je naglasila da čeka pristup povjerljivim informacijama i instrukcijama, što priprema State Department.
Možete li nam najaviti promociju knjige Brave Old Continent? Why Europe should reinvent itself“ autora Stevena Van Heckea (Katolički univerzitet u Leuvenu) koja će se održati uskoro na FPN-u?
U četvrtak 17. aprila na Fakultetu političkih nauka UNSA promovirat ćemo najnoviju knjigu profesora Stevena van Heckea s kojim sarađujemo već nekoliko godina, a u ovoj akademskoj godini je i gostujući profesor na našem fakultetu. Događaj je veoma poseban jer ovo nije promocija knjige radi njene prodaje, ova knjiga je povod za razgovor. I nama I autoru je cilj da pokrenemo duboku, informiranu i iskrenu diskusiju o mjestu koje Evropa ima danas i koje može imati sutra. Kroz vrlo kompetentnu političku analizu, a autor je jedan od najuglednijih evropskih politologa, i refleksiju o historiji, otvara se diskusija o onome što je svima nama u Evropi bitno danas i upućuje poziv da aktivno oblikujemo novu, hrabru viziju kontinenta.
Budućnost Evrope nije nešto što se nas ne tiče – naprotiv. Proširenje ne može ostati zarobljeno u prigodnoj političkoj retorici. Za građane Bosne i Hercegovine, posebno mlade, ova knjiga nudi jasnoću i nadu: pokazuje da Evropa nije izgubljen san, već proces u kojem vrijedi sudjelovati.
Razgovarala: Sanela Gojak / SB
