U vrijeme kada se solidarnost često svodi na povremenu humanitarnu akciju ili donaciju “kad se može”, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović podsjetio je vjernike na suštinu zekata: on nije gest sažaljenja, niti usputna dobrota, nego jasno definisana vjerska obaveza. Poruka dolazi u ramazanskom ambijentu, kada se intenzivnije govori o duhovnoj disciplini, odgovornosti prema zajednici i brizi za one koji su u potrebi.
Kavazović je naglasio da zekat pripada temeljima islama, zajedno s namazom i postom, te da obaveza zekata nastaje kada čovjekov imetak pređe njegove osnovne životne potrebe. U središtu njegove poruke je citat koji najbolje opisuje razliku između “milostinje” i “obaveze”:
„Za nas zekat nije milostinja niti davanje iz sažaljenja, već dužnost – svjesno izdvajanje od onoga što imamo i što volimo“, poručio je Kavazović.
Zekat: ibadet koji uređuje odnos prema imetku
U islamskoj tradiciji, zekat nije samo “davanje siromašnima”. On je ibadet koji uređuje odnos vjernika prema imetku: podsjeća da sve što čovjek ima nije apsolutno “njegovo”, nego je povjereni emanet, i da u tom imetku postoji pravo drugih. Zato se zekat ne svodi na emociju (“žao mi je”), nego na princip (“dužan sam”).
Reis je u izjavi istakao i tu dimenziju odgovornosti: zekat nosi snažnu poruku da su dobra od Boga, a čovjek je samo upravitelj imetka koji ima obavezu dio izdvojiti za zajednicu i one kojima je pomoć potrebna.
Ova poruka je posebno važna danas, jer se često miješaju pojmovi:
- sadaka (dobrovoljna donacija kad god želiš),
- sadekatu-l-fitr (poseban ibadet vezan za Ramazan),
- zekat (strogo propisana obaveza, vezana za imetak i nisab).
Ko je obveznik zekata?
Osnovno pravilo je: zekat postaje obavezan kada osoba posjeduje imetak koji prelazi prag obaveznosti (nisab) i taj imetak joj ostane u posjedu određeni period (u klasičnoj praksi — jedna lunarna godina). Reis je to pojednostavio: obaveza nastaje kada imetak pređe osnovne potrebe čovjeka.
Nisab se u praksi računa prema zlatu ili srebru (različite škole i prakse), a u bosanskohercegovačkom kontekstu Rijaset Islamske zajednice svake godine utvrđuje vrijednost nisaba kao referencu za vjernike.
Kako se računa zekat (najjednostavnije)
Najčešća stopa zekata na novac i trgovačku robu iznosi 2,5%. To znači:
- Ako nakon odbijanja stvarnih osnovnih potreba i kratkoročnih dugova imaš, recimo, 10.000 KM imovine koja podliježe zekatu, zekat je 250 KM.
- Ako imaš 20.000 KM — zekat je 500 KM.
U “high value” smislu, važno je naglasiti: zekat se ne računa na kuću u kojoj živiš, osnovni namještaj, odjeću i slično (osnovne potrebe), nego na imetak koji predstavlja “višak” i vrijednost (novac, štednja, roba za prodaju, dio investicija — ovisno o vrsti i fiqh tumačenju).
Kome se daje zekat: osam kategorija iz Kur’ana
Kur’an (Et-Tevba 9:60) navodi osam kategorija korisnika zekata. U domaćim islamskim izvorima ovo je jasno citirano i objašnjeno: zekat pripada siromasima i nevoljnicima, onima koji ga sakupljaju, onima čija se srca pridobijaju, za oslobađanje iz ropstva, prezaduženima, “na Allahovom putu” i putniku-namjerniku.
Ovo je važan dio jer pokazuje da zekat nije “svima” i “bilo kome”. Zekat ima propisan okvir. Zato su i česte greške kada se zekat daje tamo gdje zapravo ne pripada (npr. simbolične donacije koje nisu usmjerene u odgovarajuće kategorije).
Institucionalno prikupljanje i povjerenje: zašto se o tome govori
U BiH se već godinama vodi rasprava da li je bolje davati zekat pojedinačno ili institucionalno. U okviru islamskih objašnjenja u javnom prostoru često se naglašava da institucionalno prikupljanje u fond Bejtul-mal donosi nekoliko prednosti: kontinuitet pomoći, transparentniju raspodjelu i mogućnost da se finansiraju projekti koji dugoročno pomažu zajednici (stipendije, liječenje, obrazovne i socijalne potrebe). U tekstovima koji razjašnjavaju zablude o zekatu posebno se naglašava i kur’anski osnov za organizovano prikupljanje (Et-Tevba 9:103).
Šta reis poručuje vjernicima u ramazanu
Kavazović je pozvao vjernike da u ramazanu pokažu solidarnost i milosrđe, te da se kroz zekat i dobra djela jača zajednica i pomaže onima u potrebi.
Njegova poruka nije samo “dajte”, nego “dajte svjesno”: kao dužnost koja uređuje društvo, čisti odnos prema imetku i jača zajednicu.
Reisova rečenica da “zekat nije milostinja nego obaveza” vraća temu na izvornu suštinu: ovo nije emotivna donacija, već sistemski ibadet s pravilima, pragom obaveznosti (nisab), stopom (najčešće 2,5%) i jasnim kategorijama korisnika.